SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Stalna recesija u zemljama istočne Europe Naslov: Hoće li 1993-a donijeti preokret? Podnaslov:Po prvi puta od prijelaza s planske na tržišnu privredu, očekuje se porast brutto nacionalnog proizvoda u nekima od tih zemalja Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Treću godinu zaredom nove demokracije istočne Europe su u 1992. godini doživjele su ekonomsku recesiju, koja se očituje novim padom brutto nacionalnog proizvoda i industrijske proizvodnje i stalnim porastom nezaposlenosti, fenomenu nepoznatom u doba komunizma. Prema procjenama Bečkog Instituta za međunarodne ekonomske usporedbe (WIIW), brutto nacionalni proizvod je u 1992. prema 1991. godini pao za 1 posto u Poljskoj, za 2 posto u Mađarskoj, za 7 posto u Češkoslovačkoj, za više od 15 posto u Rumunjskoj i Bugarskoj i za više od 16 posto u zemljama bivšeg SSSR-a. Stručnjaci su optimističniji glede 1993. godine. Po prvi put nakon pada komunističkih režima 1989. godine i prijelaza planskih ekonomija na tržišnu, oni predviđaju da će brutto nacionalni proizvod porasti za 2 posto u Poljskoj i za 1 posto u Mađarskoj. Ali isto tako priznaju da taj obrat smjerova nije siguran. On velikim dijelom ovisi o razvoju sve nepovoljnije socijalne i političke situacije u dvjema zemljama suočenim s javnim mnijenjem sve nezadovoljnijim žrtvama drastičnih ekonomskih reformi nametnutih od kraja 1989. godine. Za druge zemlje Istočne Europe, recesija će se nastaviti u 1993. godini, novim padom brutto nacionalnog proizvoda od 2 do 5 posto u Češkoj i Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, zatim padom između 15 i 20 posto u Rusiji i Ukrajini te republikama bivše Jugoslavije. Međunaslov: Glavni problemi-nezaposlenost,inflacija i socijalne napetosti Porast nezaposlenosti će se u 1993. godini nastaviti, posebno izazvan novim zatvaranjima javnih nerentabilnih poduzeća naslijeđenih iz komunističkog doba, velikim padom trgovinske razmjene u bivšoj ekonomskoj organizaciji zemalja Istočne Europe i potpunom dezorganizacijom ekonomskog života na području bivše Jugoslavije i bivšeg SSSR-a. Krajem 1992. godine nezaposlenost je pogađala 13,5 posto aktivnog stanovništva u Poljskoj, ili blizu 2,5 milijuna osoba, 11 posto u Mađarskoj (627.000 ljudi), 10 posto u Rumunjskoj (1 milijun), 13,3 posto i Bugarskoj (550.000) i 5,5 posto u Češkoslovačkoj (390.000). Stručnjaci predviđaju da će u 1993. godini u Poljskoj biti 3 milijuna nezaposlenih, a u Mađarskoj blizu milijun. Slovačka broji oko 400.000 nezaposlenih, ili 17 posto aktivnog stanovništva, dok u Češkoj ima između 350 i 400.000 nezaposlenih. Na polju inflacije, neke zemlje Istočne Europe su zabilježile dobre rezultate, posebno Češkoslovačka gdje porast cijena nije bio veći od 10 do 12 posto u 1992. godini prema 58 posto u 1991. godini, u Mađarskoj (25 posto prema 35 posto) i Poljskoj (45 posto prema 70 posto). Ali inflacija je i dalje galopirajuća u zemljama Balkana (100 posto u Bugarskoj i 250 posto u Rumunjskoj) kao i u zemljama bivše Jugoslavoije i bivšeg SSSR-a gdje prelazi 1.000 posto. U 1993. godini borba protiv inflacije nije unaprijed dobivena u zemljama središnje Europe jer su se deficiti budžeta opasno povećali, posebno u Poljskoj i Mađarskoj. U ostalim zemljama Istočne Europe, hiperinflacija će se u 1993. godini nastaviti. Pesimistička predviđanja o stalnom rastu nezaposlenosti u Istočnoj Europi zabrinjavaju stručnjake jer se siromaštvo brzo širi i jer je stanovništvo gorko razočarano padom životne razine. "Početna euforija je ustupila mjesto rastućem razočaranju i nepovjerenju", konstatira Peter Havlik, član WIIW-a. "Stalan pad prihoda širokih slojeva stanovništa, erupcija nezaposlenosti, kao i političke i socijalne napetosti pridonose općoj frustraciji. Sve veći jaz u području prihoda između Zapada i Istoka, ekonomska kriza u začetku praćena protekcionističkim tendencijama u zapadnoj Europi, nacionalistički sukobi pokazuju istočnoeuropskom stanovništvu da su njihove nade u brzo blagostanje nakon pada komunističkih režima krajem 1989. godine bile tek iluzije", zaključuje on. (Hina) br 182134 MET jan 93