GUVERNER NBH DR. PERO JURKOVIĆ O PRIJEMU HRVATSKE U MMF

ZAGREB, 16. siječnja (Hina) - U povodu jučerašnjeg prijema Hrvatske u Međunarodni monetarni fond, guverner Narodne banke Hrvatske dr. Pero Jurković za Hinu je izjavio: "Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda na svojoj sjednici održanoj u petak zaključio je da je Hrvatska u potpunosti ispunila uvjete za punopravno članstvo u MMF-u od 14. prosinca 1992.g., utvrđene odlukom Izvršnog odbora o otvaranju postupka učlanjenja Hrvatske u ovu značajnu međunarodnu financijsku instituciju. Nije pretjerano reći najznačajniju, imajući u vidu da njena "članska karta" otvara i vrata drugih institucija svjetskog kapitala, pa i komercijalnih banaka. Naravno, samim učlanjenjem još se ne dobivaju i prijeko nam potrebna financijska sredstva, ali se dobiva legitimacija za pregovore o konkretnim kreditnim aranžmanima, kako s Fondom tako i s ostalima. Koliko ćemo u tome napredovati, ovisit će o ukupnim prilikama i o kvaliteti naših stabilizacijskih i razvojnih programa, no ključna formalna prepreka za suradnju sa svjetskim financijskim kapitalom sada je otklonjena. Godinu dana nakon međunarodnog priznanja suverene i samostalne države, Hrvatska je uspješno prekoračila i ovaj financijski prag u svijet. Potvrđeno je da Hrvatskoj pripada kvota od 180,1 milijuna SDR (tzv. specijalna prava vučenja), s mogućnošću povećanja na 261,6 milijuna SDR u okviru tzv. "devete revizije kvote", kao što je utvrđeno već na zasjedanju Izvršnog odbora MMF-a u prosincu prošle godine. Valja reći da su na jučerašnjoj sjednici donijete i odluke o učlanjenju Slovenije jednako kao i Češke i Slovačke koje nasljeđuju bivšu zajedničku federalnu državu. Prema dostupnim informacijama, vrlo brzo uslijedit će i učlanjenje Hrvatske u Svjetsku banku, najvjerojatnije na istim načelima i po istom ključu kao i za MMF. Iako je ta institucija ranije imala nešto drugačija gledišta o mogućoj formuli učlanjenja, najnovije vijesti govore da bi u pogledu članske kvote to bio najjednostavnije primjenjiv model. No, kod ove institucije nešto je složeniji problem raspodjele dugova bivše Jugoslavije, koji iznose ukupno oko dvije milijarde dolara. Iako se za veći dio tog iznosa znaju krajnji korisnici, pozamašan dio pripada i tzv. neidentificiranim dugovima bivše federacije, što je gotovo u cijelosti korišteno na području Srbije i nerazvijenih republika. Ovom prilikom još jednom treba podvući izuzetnu važnost nedavno u Saboru Republike Hrvatske usvojenih Osnova stabilizacijskog programa, kako za sređivanje naših unutrašnjih gospodarskih prilika, tako i za vođenje pregovora o financijskoj podršci koji nam predstoje sa MMF-om i Svjetskom bankom. Iz tih institucija obaviješteni smo da će njihove misije doći radi toga u Hrvatsku po svoj prilici već sredinom veljače, što nas potiče na dodatni napor u stvaranju preduvjeta za što brži dotok sredstava iz ovih ali i drugih financijskih izvora. Od Fonda bi se, najvjerojatnije, mogao dobiti kredit do otprilike 100 milijuna dolara za ublažavanje platnobilančnih teškoća, dok bi se od Svjetske banke mogla očekivati i mnogo izdašnija sredstva u vidu izvanrednog zajma za obnovu, kao i uobičajenih zajmova za infrastrukturu, te za strukturne i vlasničke promjene u poljoprivredi i još nekim područjima. U financiranje takvih programa uključit će se, gotovo sigurno, i specijalizirane institucije Svjetske banke, kao što su Međunarodna financijska korporacija, Međunarodno udruženje za razvoj itd. Nama je zaista neophodna takva podrška, kako zbog posljedica rata i ratnih razaranja tako i zbog velikog tereta problema naslijeđenih iz bivšeg sustava. Dovoljno je pogledati goleme teškoće u javnom i financijskom sektoru, posebno u javnom poduzećima i bankarstvu, da bi postalo jasno kako to u doglednom vremenu jednostavno ne možemo savladati vlastitim snagama." (Hina) sj 161603 MET jan 93