SERVIS POSEBNIH NASLOVA KINA TIANANMEN

Nadnaslov:Kapitalizam na kineskom Tiananmenu Naslov: Ulaznice za Mao-a Podnaslov:Dok simbol komunističkog režima polako poprima kapitalistička obilježja, država čini sve da održi monopol nad zaradom Piše: Adrew QUINN, Reuter PEKING - Zarađuju li to ljudi novac na Maovom mrtvom tijelu? Jedan je službeni kineski list nedavno burno reagirao na kapitalističko eksploatiranje memorijalnog centra revolucionarnog vođe Mao Tsetunga, koji se nalazi na trgu Tiananmen. "Žalosno je da se danas kada smo se posvetili razvijanju socijalističkog gospodarskog tržišta ovakva ulična trgovina rasprostrla pred svetim Maovim mauzolejom", napisao je student marksizma u kineskom omladinskom listu. Trg Tiananmen simbol komunističkog režima, polako poprima obilježja kapitalizma. Mao je 1949. godine na tom trgu obznanio uspjeh svoje revolucije riječima "Narod je ustao". Kada je 1966. godine kulturna revolucija dosegla svoj vrhunac, na tisuće je pripadnika Crvene garde demonstriralo na trgu ne bi li izrazili svoju odanost partiji, Maou i nezamjenjivoj marksističkoj istini. Peking je 1989. godine poslao tenkove i trupe ne bi li slomio revolucionarnu pobunu nenaoružanih pristaša demokracije, imajući na umu da onaj koji u vlasti drži Tienanmen, drži u vlasti Kinu. Ovih pak dana oni koji kontroliraju trg zarađuju puno novaca. Milijuni domaćih i inozemnih turista hrle na trg svake godine, a država čini sve da održi monopol. "Mi smo pod državnom "kapom"", izjavio je čovjek koji radi na fotografskoj kabini koja se nalazi prekoputa spomenika Narodnih heroja. "Mi zarađujemo, a oni nam isplaćuju osobne dohotke". U velikoj Narodnoj Dvorani koja je izgrađena u deset mjeseci 1959. godine za desetu obljetnicu Narodne republike danas se održavaju prijemi i banketi stranih korporacija. Posjetioci koji se za dnevnih posjeta probijaju kroz redove i redove štandova sa robom imaju prilike ovdje kupiti sve, od štapića za jelo do električnih kućnih pomagala. Međunaslov:Mjesto revolucionarnog duha Činovnici dvorane koja je sjedište kineskog parlamenta i povremenih komunističkih tajnih sjednica, osnovali su 1990. godine "Službu za razvoj" ne bi li stvorili tržište za ugostiteljstvo i osnovali tečajeve kuhanja. "Ovdje ima na stotine kuhara koji u prošlosti nisu ništa drugo radili do proučavali partijske spise", piše China Daily, tvrdeći da su špekulacije sa dvoranom do sada donijele više od 30 milijuna jena (5.2 milijuna dolara) tijekom 1992. godine. Čini se da vrata Tiananmena, na ulazu u Zabranjeni grad, na kojima visi portret velikog vođe također donose nemali profit. Prodavači koji su se ispod njih smjestili te prodaju državne suvenire i cigarete, prošle su godine zaradili oko dva milijuna jena (334.800 dolara), dok se ove godine prodaja još povećala. Najviše se prodaju ubrusi koji izgledaju kao novčanice od 100 dolara. Karta za govornicu na Tiananmenu stoji deset jena (1.7 dolara), što nije spriječilo milijun posjetioca da se na nju uspnu prošle godine. Dužnosnici slijedeće godine planiraju otvoriti kafeteriju u stražnjoj dvorani, piše China Daily. Sva se zarada sa trga kao i ona koju donosi Narodna dvorana prvenstveno koristi za održavanje. No velika je zarada još uvijek daleko od Maovog mauzoleja u kojem leži balzamiran otac nove Kine, položen u kristalni lijes. Blizu devedeset milijuna ljudi je od njegove smrti 1976. godine posjetilo mauzolej u koji je ulaz slobodan. Zhao Wangcai, glavni recepcioner mauzoleja tvrdi da gužva uzrokovana državnim štandovima koji se nalaze iza Maovog mauzoleja donosi zaradu, no ni izdaleka dovoljnu da se plaćaju radnici koji mauzolej održavaju. Tvrdi da se zasada ne planira promocija mauzoleja kao što je to učinjeno sa vratima na trgu Tiananmen i Velikom dvoranom. "Država pokriva naše potrebe", dodao je. "Ovo je političko mjesto, mjesto revolucionarnog duha. Ljudi dolaze ovamo učiti."Sam je Mao rekao da moramo služiti narodu. Mao je ovdje. Kako bismo mogli prodavati ulaznice?" (Hina)br 142225 MET jan 93