PREMIJER ŠARINIĆ U POSJETU ITALIJI I VATIKANU

RIM, 13. siječnja (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade Hrvoje Šarinić, koji boravi u dvodnevnom posjetu Italiji i Vatikanu, sastao se večeras sa svojim domaćinom, predsjednikom talijanske vlade Giulianom Amatom i s predsjednikom Republike Oscarom Luigiem Scalfarom. Dogovoreno je da premijer Amato uskoro posjeti Hrvatsku, kada bi kako je predviđeno bio potpisan sporazum o talijansko-hrvatskoj dugoročnoj suradnji. Taj sporazum u tijeku sljedeća dva mjeseca treba da pripreme stručne grupe dviju država koje će predvoditi s talijanske strane ambasador Sergio Berlinguer, a s hrvatske pomoćnik ministra vanjskih poslova Smiljan Šimac. Predsjednik talijanske republike Scalfaro predao je premijeru šariniću poziv da hrvatski predsjednik Tuđman dođe u Italiju u uzvratni posjet, pošto je tadašnji talijanski predsjednik Francesko Kossiga bio prvi šef neke strane države koji je posjetio Hrvatsku lani 17. siječnja, samo dva dana poslije priznanja. Izražavajući zadovoljstvo plodnim razgovorima u vladinoj palači a zatim i predsjedničkog Kvirinalskoj palači, predsjednik hrvatske Vlade je naglasio da s Italijom nemamo nikakvih konflikata. Ima otvorenih pitanja i to je normalno među susjednim zemljama, rekao je Šarinić na konferenciji za novinstvo održanoj večeras u Rimu. Italija je obećala punu podršku Hrvatskoj u rješavanju problema njezina razvoja i u uključivanju u razne oblike europske i zapadne integracije, od uključivanja Hrvatske u program PHARE, pridruživanja Europskoj Zajednici i Vijeću Europe do Sjevernoatlantskog pakta i Zapadnoeuropske unije. Šarinić je prenio mišljenje Amata i Scalfara da eventualna otvorena pitanja kojih će još biti između dviju zemalja ni na koji način ne smiju ugroziti tu osnovnu orijentaciju. Među otvorenim pitanjima koja su danas bila na dnevnom redu, razgovaralo se i o Hrvatskoj sukcesiji Jugoslavije u ugovorima s Italijom. "Naš je stav da Hrvatska nasljeđuje Jugoslaviju, naravno na hrvatskom teritoriju, u svih 106 ugovora što ih je bivša Jugoslavija sklopila s Italijom. To smo i zatražili notom u ožujku 1992. Italija smatra da neki od tih sporazuma u sadašnjim bitno promijenjenim uvjetima nisu prihvatljivi. Predložili smo da Italija sve te sporazume prihvati i da se zatim postupno razgovara o svim problemima. U to pripadaju i Osimski sporazumi", rekao je Šarinić dodavši da se ni s talijanske niti s hrvatske strane uopće ne postavlja pitanje promjene granica, što je dosad više puta naglašeno. Italija s Hrvatskom još mora definirati kriterije za razdiobu preostalih 15 milijardi lira iz memorandoma o suglasnosti koji su potpisali tadašnji premijeri Gorija i Mikulić, a koje Italija treba investirati u Hrvatskoj i Sloveniji. Danas je dogovoreno da osnovne kriterije razdiobe trebaju biti dimenzija jedne i druge države. Po tom memorandumu Italija bi trebala dati dodatna sredstva za projekt odsumporavanja TE Plomin II, za što Hrvati trebaju dostaviti detaljnu tehničku dokumentaciju. Načelno je dogovoreno da Italija dodijeli i Hrvatskoj sredstva iz svog zakona br. 212 namijenjena prelasku srednjeeuropskih i istočnoeuropskih zemalja na tržišnu privredu, za što također Hrvatska mora dostaviti detaljne projekte. Razgovaralo se i o izgradnji autocesta od Trsta do Rijeke odnosno Pule, te o sudjelovanju talijanske privrede u izgradnji autoceste Zagreb-Rijeka. Šarinić smatra da su neki problemi, o kojima su uoči ovog posjeta izvještavali mediji, bili napuhani. To se ponajprije odnosi na manjinsko pitanje. Talijanska manjina u Hrvatskoj uživa sva prava u skladu s najvišim zapadnoeuropskim standardima, smatra Šarinić. U zakonu o lokalnoj upravi u Hrvatskoj predviđeno je, prvi puta u nas, formiranje dviju općina u kojima će Talijani biti većina. Po njegovim riječima, u daljnjem rješavanju manjinskog pitanja treba postići pun reciprocitet u tretmanu kako talijanske manjine u Hrvatskoj, tako i hrvatske manjine u Italiji, koje u oblasti Molise ima 3,5 do 4 tisuće, a u Furlaniji i Julijskoj Krajini već oko 60.000. (Hina) dr 132118 MET jan 93