SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Sporazum o zabrani upotrebe kemijskog oružja Naslov: Svijet se želi riješiti razornog oružja Podnaslov:Konvencija o zabrani kemijskih oružja, koja će ovih dana biti potpisana u Parizu, prvi je višedržavni sporazum koji djelotvorno isključuje cijelu kategoriju oružja velike razorne moći Piše: Philippe SAUVAGNARGUES, AFP PARIZ - Više od stotinu zemalja potpisat će slijedećeg tjedna u Parizu konvenciju o zabrani kemijskog oružja, koja treba eliminirati cijelu jednu kategoriju oružja velike razorne moći. Ceremoniju potpisivanja, koje će se održati od 13. do 15. siječnja u sjedištu UNESCO-a u Parizu, otvorit će generalni tajnik OUN Boutros-Boutros Ghali i francuski predsjednik Francois Mitterrand, koji je 31. siječnja 1992. godine predložio Vijeću sigurnosti OUN održavanje tog sastanka. Više od stotinu zemalja, koje će uglavnom predstavljati njihovi ministri vanjskih poslova, obznanili su francuskim vlastima svoju namjeru da sudjeluju u ceremoniji, navodi se u Ministarstvu vanjskih poslova. Pozvano je 187 zemalja: 179 zastupljenih u OUN plus Monaco, Sveta Stolica, Švicarska, Tonga, otoci Cook, Nauru, Tuvalu i Kiribati. Šefovi američke i ruske diplomacije, Lawrence Eagelburger i Andrej Kozirev će staviti svoj paraf, kao i predstavnici Kine, Indije, Južne Afrike i Izraela. Sudjelovanje arapskih zemalja je vrlo neizvjesno. Prema navodima iz diplomatskih izvora, oni bi mogli zajedno odlučiti tijekom sastanka arapske lige u Kairu, da ne potpišu konvenciju. Arapske zemlje, uvjerene da Izrael posjeduje atomsko oružje, zahtijevaju da ta zemlja objavi svoju namjeru pristupa sporazumu o nenagomilavanju, prije nego oni sami potpišu zabranu upotrebe kemijskih oružja. Međunaslov:Kemijsko oružje u praksi "marginalizirano" Zemlje trećeg svijeta, a naročito arapske zemlje, već su izrazile svoju želju da utvrde vezu između kemijskog i nuklearnog na konferenciji o kemijskom oružju u Parizu, u siječnju 1989. godine. Samo su Washington i Moskva priznali da raspolažu zalihama kemijskog oružja. Irak je upotrijebio to oružje u ratu s Iranom, te protiv svoje kurdske manjine. Vijeće sigurnosti je odlučilo, nakon rata u Zaljevu, eliminirati iračko oružje velike razorne moći. Paradoksalno, Irak je indirektno pripomogao zaključenju konvencije o zabrani kemijskih oružja. Njihovo korištenje u ratu u Zaljevu nije ih poštedilo poraza. Taj sukob je uvjerio američke vojnike da su kemijska oružja već "zastarjela" i predsjednik Georges Bush je nešto kasnije objavio da se Sjedinjene Države odriču očuvanja zaliha za eventualni protuudarac, čime je omogućio pregovore. Rat u Zaljevu je pokazao "marginalizaciju" kemijskog oružja, dugo nazivanog "atomskom bombom siromašnih". Irak je pozvan na potpisivanje konvencije, ali nije dao odgovor. Zaključena u rujnu u Ženevi, nakon više od deset godina pregovora, u okrilju konferencije o razoružanju OUN, konvencija o zabrani "predstavlja prvi višedržavni sporazum sa djelotvornim režimom provjere koji isključuje cijelu kategoriju oružja velike razorne moći", navodi jedan predstavnik Francuske na konferenciji o razoružanju. Konvencija predviđa zabranu upotrebe, proizvodnje i skladištenja kemijskog oružja, te uništenje tijekom 10 godina svih zaliha i oprema za proizvodnju i posebno strog režim ispitivanja, s pregledom na licu mjesta vojnih oprema, kao i kemijske industrije. Konvencija treba stupiti na snagu dvije godine nakon davanja prijedloga na potpisivanje. (Hina) br 111828 MET jan 93