SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Banke pružaju slamku spasa jugoslavenskoj vladi Naslov: Dugi redovi pred beogradskim bankama Podnaslov: Umjesto da zbog sankcija i hiperinflacije izvlače devize iz banaka, građani ih izvlače iz čarapa i uz visoke kamate ulažu u privatne banke. Štampanjem novca vlada nastoji spriječiti socijalne nemire. Piše: Paul IREDALE, Reuter BEOGRAD - Svakog se dana dugi redovi formiraju pred beogradskim bankama. U zemlji čija je ekonomija blizu kolapsa zbog sankcija i hiperinflacije, ljudi umjesto da svoj novac iz banaka povlače, u banke ulažu. Visoke kamate koje daju beogradske privatne banke spas su srpskoj vladi koja štampa novac ne bi li se održala na površini. "Nema načina da zaradim toliko novaca koliko ga dobijem ovdje", izjavio je Saša Vukosavljević, četrdesetogodišnji inženjer čekajući po izrazitoj hladnoći u redu ispred jedne od poslovnica Dafiment banke. "Ovo je kao kocka. Divno je dok novac dobivam, kada to prestane, bit ću tužan nekoliko dana i to je sve". Dafiment, koja je samo jedna u nizu od dvanaestak beogradskih privatnih banaka, mjesečno nudi kamatu od 16 do 18 posto za devize, uglavnom njemačke marke ili američke dolare, i do 150 posto kamata na dinare oročene na šest mjeseci. Visoke se kamate isplaćuju iz novih depozita kao i obrta novca na tržištu, a nekolicina stručnjaka koji promatraju poslovanje spomenutih banaka vjeruju da one imaju osiguranu dugoročnu budućnost. "Ovo podsjeća na tempiranu bombu", izjavio je jedan zapadni diplomat. "No pomoglo je vladi da prebrodi krizu i narodu da se prehrani". "Kamate su toliko visoke da oni koji novac drže u čarapi ili u kutiji za kekse ne mogu odoljeti", dodao je. Jugoslavenske su privatne banke namakle devize neophodne srbijanskom monetarnom sustavu dok se vlada borila sa međunarodnim sankcijama u okviru polu-socijalističkog sistema. Međunaslov: Hiperinflacija bolja od socijalnih nemira Budući da je proizvodnja zbog sankcija od 1989. godine pala za 25 posto, dok je brutto nacionalna proizvodnja u posljednjem četveromjesečju 1989. godine pala sa 5.5 milijardi na 1.7 milijardi u istom periodu 1992. godine, vlada je na čekanje stavila gotovo milijun ljudi, što je 40 posto nacionalne radne snage, tvrde zapadni diplomati. Vlada plaće i mirovine isplaćuje tako što štampa novac. "Smatraju da je hiperinflacija bolja od socijalnih nemira". Vlada također financira stalnu proizvodnju nekih industrijskih grana kao što je teška industrija, tvoreći zalihe i osiguravajući ljudima zaposlenje. Direktor nezavisnog Instituta ekonomskih nauka, Toma Popović tvrdi kako je vlada 98 posto sredstava potrebnih za federalni budžet namakla doštampavanjem novca. Službeno je inflacija u prosincu dosegla postotak od 20.000. Centralna je banka početkom prosinca 1992. godine objavila da još raspolaže rezervama od 1.3 milijarde dolara. Kao što je to i uobičajeno u slučajevima hiperinflacije kupovna je moć Srba pala, a osobni dohotci koji su 1989. godine bili 250 dolara danas nisu viši od 40. Na veliku žalost Srba koji su ogorčeni na Nijemce, njemačka je marka postala jedina sigurna valuta, pa su tako u većini trgovina cijene ispisane u markama a ne u dinarima. Sankcije i nedostatak deviza uzrokovale su nestašice, pa Srbi gomilaju gorivo i osnovne namirnice, očekujući da će se životne prilike još pogoršati. Privatne banke imaju svoje prste u nabavljanju nafte ne bi li namakli 25 posto potrošnje koja nedostaje. Na preko 60 benzinskih crpki diljem Srbije, sada iznajmljenim privatnicima, redovi su sve duži. No dok vladine štamparije i dalje štampaju novac, u ekonomskoj situaciji Srbije diplomati ne očekuju skore promjene. "Iz političke će situacije proisteći rješenje prije nego iz ekonomske", istakao je jedan od njih. "Dok god imaju boje i papira, moći će štampati dovoljno novca da spriječe socijalne nemire". (Hina)vm 092037 MET jan 93