ZAGREB: TEŠKOĆE SA GRIJANJEM

ZAGREB, 4. siječnja (Hina) - Ukoliko već danas ne bude preusmjeravanja plina na razini grada Zagreba, od većih industrijskih potrošača toplanama, odnosno redistribucija plina na razini Republike, Zagrepčani bi mogli ostati bez grijanja, rekao je na današnjoj izvanrednoj konferenciji za novinstvo u Zagrebu generalni direktor Hrvatske elektoprivrede mr. Petar Putanec. Naime, zbog nedostatka novca i pratećih problema u 1992. godini, HEP nije mogao osigurati zalihe mazuta potrebne za sezonu grijanja, što je prvi puta da je elektroprivreda dočekala zimu bez osiguranih količina mazuta, čulo se tom prigodom. Uz to, doprema mazuta iz Rijeke je zbog nevremena kao i zbog nesreće na pruzi, trenutno onemogućena, tako da je danas u Zagreb, preko Slovenije, stigla samo jedna kompozicija vlaka sa 600 tona mazuta. Ta je količina mazuta dostatna za samo poludnevni rad toplana, istaknuo je direktor za proizvodnju u HEP-u Vladimir Prizl. Stoga je trenutno rješenje redistribucija plina kako bi Gradska plinara Zagreb za potrebe EL-TO i TE-TO osigurala isporuku 45 tisuća prostornih metara zemnog plina na sat, što je dvostruko više od sadašnjih količina. Izlazna temperatura pare je snižena, grijanje je slabije, a u nekim dijelovima grada grijanja i nema. Kao prilog činjenicama o mogućoj redistribuciji plina, iznesen je i podatak da se u Hrvatskoj crpi 150 tisuća prostornih metara zemnog plina na sat. O tim su problemima informirani i potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo mr. Mladen Vedriš, gradska vlada, INA, kao i Ministarstvo energetike, industrije i brodogradnje, a rješenje će se pokušati iznaći na poslijepodnevnom sastanku zainteresiranih strana. Osim toga, Privredna banka Zagreb već nekoliko dana drži račun HEP-a blokiranim. Rješenje grijanja u Zagrebu je u stvari gašenje požara, naglasio je direktor u Direkciji za upravljanje i prijenos HEP-a Milan Bobetko. Sisačka termoelektrana radi smanjenim kapacitetom zbog nedostatka mazuta, a TE Rijeka i Plomin rade svojim maksimumom. Ukoliko nastanu problemi u radu te dvije termoelektrane, mogu nastati i problemi u opskrbi električnom energijom. Posljednja tri dana, HEP je dnevno uvozio po 100 megavat/sati električne energije iz Italije, što čini sedam posto dnevne potrošnje u Hrvatskoj, zbog toga što nisu osigurane dovoljne količine mazuta za TE Sisak. Osnovni razlog za nedovoljne količine mazuta, kao i njegova skladištenja, leži vjerojatno u dugovanjima HEP-a prema INI tijekom prošle godine, čulo se na konferenciji. Prema podacima HEP-a, INI je tijekom 1992. ukupno plaćeno 16,868 milijardi HRD, što znači da je dug prema INA-Trgovini 861 milijuna HRD. Pretvorimo li te brojke u tone mazuta ispada da je od ukupno isporučenih 650 tisuća tona, ostalo neplaćeno 30 tisuća tona mazuta, ističe direktor za ekonomsko-financijske poslove HEP-a Danijel Čuljat. Tom prigodom je najavljeno i novo povećanje cijene električne energije, a kako se čulo, Vlada je dala suglasnost na povećanje koje će iznositi 38,5 posto za industriju, te 48,5 posto za stanovništvo. (Hina)sj 041351 MET jan 93