PREDLOŽEN NACRT NOVOG ZAKONA O VISOKIM UČILIŠTIMA

ZAGREB, 4. siječnja (Hina) - Ministarstvo kulture i prosvjete Republike Hrvatske prihvatilo je nakon više od dvije godine rada i jedne verzije koja nije poduprta Nacrt prijedloga zakona o visokim učilištima, o kojem bi saborski zastupnici trebali raspravljati već u siječnju. Novim zakonom o visokim učilištima želi se i u Republici Hrvatskoj potaknuti pretvorba sustava visokog školstva sukladno svjetskim dostignućima, koja se zbog sadašnjeg stanja u Hrvatskoj ne mogu brzo usvojiti. Stoga se teži ustroju koji će biti stvaran utjecajem države i snaženjem autonomnih regulativnih mehanizama. U Zakon o usmjerenom obrazovanju nisu bile ugrađene odredbe koje bi omogućile i njegovu provedbu i prevladavanje posljedica politike, preuzete iz sovjetskih uzora, koju je znanost smjestila najprije u akademije znanosti, a zatim u državne institute. Znanstveni rad na sveučilištu bio je posve prepušten brizi i snalaženju pojedinca, što potvrđuje 8O-postotna otpisanost opreme i velik broj naših znanstvenika koji rade u inozemstvu. Novim se zakonom želi učvrstiti samostalnost visokog školstva, ustrojiti sveučilište kao znanstvenu i najvišu ustanovu visokog školstva, osnovati nove i obnoviti sadašnje ustanove, unaprijediti izobrazbu osnivanjem državnih tijela za praćenje i vrednovanje programa i rada visokih učilišta, ukinuti nenaravnu rascjepkanost učilišta te uvesti studenta u središte zanimanja visokih učilišta prilagodljivim programima, imenovanjem njihovih voditelja i mentora te prikladnim sustavom financiranja. Po Nacrtu prijedloga temeljna visoka učilišta općenito se dijele na sveučilišta i politehnike. U sastavu sveučilišta su odjel, fakultet i umjetnička akademija, a u sastavu politehnike visoka stručna i umjetnička škola. Novost je povratak visokoga stručnog obrazovanja, sada s različitim trajanjem od jedne do četiri godine, a ne samo dvije kako je bilo dosada. Visoka učilišta su autonomna, a to se očituje u slobodi istraživanja i stvaralaštva, utvrđivanju stručnih programa, izboru nastavnika i čelnika učilišta, odlučivanju o kriteriju upisa studenata, utvrđivanju pravila studija i uređivanju unutarnjeg ustroja učilišta. Visoka učilišta mogu biti javna ili privatna. Javna osniva hrvatska Vlada, a javnu politehniku i javno smostalno učilište, osim Vlade, osnivaju i županije. Odjele, fakultete i umjetničke akademije osnivaju sveučilišta, a visoke stručne i umjetničke škole osnivaju se odlukom politehnika. Učilišta se mogu udružiti i u zajednicu učilišta. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje (koje prati i vrednuje rad sveučilišta) propisuje najmanji broj studenata u samostalnom javnom učilištu, utvrđuje broj nastavnika, suradnika i drugih djelatnika, osigurava prostor i opremu za izvedbu programa, financijska sredstva i drugo. Visoka se naobrazba stječe na sveučilišnim i izvansveučilišnim studijima. Sveučilišni studiji obuhvaćaju sveučilišni dodiplomski studij (traje najmanje četiri godine), poslijediplomski znanstveni i umjetnički studij (traju najmanje dvije godine), zatim stručni studij (najmanje godinu dana) te doktorski studij (najmanje tri godine). Izvansveučilišni studiji obuhvaćaju dodiplomski stručni i umjetnički studij (traju od jedne do četiri godine) te poslijediplomski stručni i umjetnički studij. U utvrđivanju nastavnog programa, navodi se u Nacrtu prijedloga, učilište se treba osobito brinuti da studij bude suvremen i primjeren mogućnostima prosječnog upisanog studenta, prilagodljiv pojedinačnim mogućnostima te usporediv sa srodnim programima na inozemnim učilištima. Ukupne obveze redovitih studenata u nastavi na sveučilišnim i izansveučilišnim studijima mogu biti najmanje 15 a najviše 30 sati. Prijedlog je i da se nastava organizira u tri semestra. Znanje studenta provjerava se i ocjenjuje tijekom nastavne godine, a konačna se ocjena utvrđuje na ispitu. Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta, nakon čega se polaže pred komisijom. Student koji četvrti ne položi ispit iz istog predmeta gubi pravo studiranja na tom učilištu. Student može ponavljati istu godinu studija samo jedanput. Učilišta su obvezatna studentu imenovati voditelja koji mu pomaže i prati njegov rad i rezultate. Pravo upisa na studij u jednakim uvjetima imaju državljani Republike Hrvatske, pripadnici hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske te strani državljani i osobe bez državljanstva trajno nastanjene u Republici Hrvatskoj. Uvjete za upis stranih studenata određuje Ministarstvo kulture i prosvjete, odnosno međudržavni sporazumi i ugovori. Ministarstvo kulture i prosvjete određuje samo broj studenata koje financira, a moguć veći upis ovisi o kapacitetu učilišta i spremnosti kandidata da sami plaćaju školarinu. Nastavnik se bira u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog i redovitog profesora na vrijeme od pet godina. Isto je i s nastavnim zvanjima, predavačima i višim predavačima te lektorima i višim lektorima. U zvanje docenta i izvanrednog profesora nastavnik može biti izabran najviše dva puta. Asistenti i viši asistenti biraju se na vrijeme od tri godine, za asistenta ista osoba može biti izabrana samo jedanput, a za višeg asistenta dvaput. Izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora provodi sveučilišno vijeće, odnosno na politehnici vijeće ovlaštena učilišta. S nastavnicima i suradnicima učilište zaključuje ugovor o radu obično na pet godina. Sveučilištem upravlja senat, članovi (od pet do 11) kojeg se imenuju iz reda sveučilišnih nastavnika i osoba izvan sastava sveučilišta, no na prijedlog sveučilišnog vijeća. Sveučilištem rukovodi rektor (bira se na četiri godine, na prijedlog senata), a o akademskim pitanjima odlučuje sveučilišno vijeće. Fakultetom upravlja dekan, pomaže mu kolegij fakulteta, a o akademskim poslovima na fakultetu odlučuje fakultetsko vijeće. Novost u Nacrtu prijedloga je sustavno praćenje i vrednovanje rada visokih učilišta. Stoga je osnovao Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Predsjednika i članove imenuje Vlada Republike Hrvatske, a ministar kulture i prosvjete član je Nacionalnog vijeća po funkciji. Predloženo je i osnivanje Vijeća za financiranje visokog obrazovanja, kao posrednika između učilišta i Vlade. Novost u Nacrtu je i da se sredstva iz proračuna dijele u dva dijela - jedan, namijenjen izravno učilištima i drugi, namijenjen studentima ne samo za stipendije nego i za školarine. (Hina) žb 041136 MET jan 93