SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: U strahu od proširenja sukoba, Srbiju napušta njezina intelektualna elita Naslov: Bijeg srpskih mozgova Podnaslov: Prema procjeni Borbe, od 100.000 do 150.000 osoba koje studiraju ili su završili visoke škole, napustilo je Srbiju ove godine zbog straha od sukoba, a 5.200 poziva na mobilizaciju upućenih stručnjacima ostalo bez odgovora. Stručni kadar upravo opsjeda ambasade Njemačke, Kanade, SAD. Piše: Victoria STEGIC, AFP BEOGRAD - Oko tisuću vrhunskih stručnjaka, ili blizu petine znanstvenika napustilo je Srbiju ove godine iz straha da se sukob iz Bosne i Hercegovine ne proširi na njihovu republiku, i očekuje se da će se bijeg mozgova ubrzati u 1993. godini. Jugoslavenski ministar znanosti i tehnologije, Vlastimir Matejić je nedavno izjavio da ta brojka predstavlja između 17 i 20 posto srpskih znanstvenika. "Bijeg mozgova" nije nova pojava, ali je ove godine dosegla "prag dopustivog", izjavio je na konferenciji za tisak. Prema procjeni koju je nedavno objavio beogradski dnevni list Borba, između 100.000 i 150.000 osoba koje studiraju ili su završili više škole, napustili su Srbiju tijekom ove godine zbog straha od sukoba, te kako bi izbjegli moguću opću mobilizaciju. Procjenjuje da će se da bijeg mozgova pojačati sljedeće godine, 2.000 znanstvenika će otići iz Srbije te izazvati gubitak u zemlje od kako se procjenjuje 140 milijuna dolara, jer drži se da cijena obrazovanja svakog sveučilištaraca iznosi 70.000 dolara, navodi Matejić. Tijekom 60-ih i 70-ih godina, prvi veliki val iseljavanja pogodio je uglavnom nekvalificirane radnike. Krajem 80-ih godina upravo visoko obrazovani kadar krenuo je u emigraciju, pod izgovorom da žele obogatiti svoje spoznaje osobito u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Australiji i Njemačkoj. Danas se taj razlog navodi na trećem mjestu, a na prvom je strah od stradavanja u sukobu, a drugi je strah od života u teškim uvjetima. Dolazak na vlast ekstremne ultranacionalističke desnice sociologa Vojislava Šešelja u parlamentu Srbije i tzv SR Jugoslavije nakon izbora 20. prosinca, samo će učvrstiti zabrinutost intelektualaca. Međunaslov: Odlaze čak i u Albaniju SR Jugoslavija će zaključiti ovu godinu sa stopom inflacije višom od 20.000 posto, prema procjeni ekonomista. Ondje ima tri milijuna nezaposlenih (od 10,5 milijuna stanovnika) a srpska industrijska proizvodnja će biti upola manja od one u 1991. godini, te će se vratiti na razinu kakva je bila godine 1975. Ratna politika režima Slobodana Miloševića, kojega međunarodna zajednica smatara glavnim krivcem za rat u Hrvatskoj i BiH, ne odgovara nikako intelektualnoj eliti. Prema pisanju Borbe, 5.200 poziva na mobilizaciju upućenih stručnjacima, inženjerima i liječnicima ostalo je bez odgovora. Broj studenata i profesora već je znatno pao na fakultetima i institutima Beograda. Današnji srpski emigrant je osoba između 20 i 25 godina, najčešće posjeduje fakultetsku diplomu ili doktorat, te "želi pobjeći iz te zemlje zbog straha". Novi Zeland najbolje odgovara njihovim očekivanjima, piše Borba. Redovi čekanja su svakog dana sve duži ispred beogradskih ambasada Njemačke, Kanade, SAD, pa čak i Albanije. Njemačka ambasada dnevno prima oko 300 molbi za vizu. A ambasada Albanije iznenađujućih nekoliko desetaka. Među kandidatima za emigraciju proširila se glasina da se iz Albanije lakše dobiva zeleno svjetlo za Zapad. Većina Jugoslavena koji stignu u inozemstvo s turističkom vizom, ostaje bez papira po isteku tri mjeseca a dalje preživljava zahvaljujući sitnim zaposlenjima na crno. Izgleda da zemlje prihvata u Europi i Americi imaju sve više zidara, soboslikara i garderobijera s fakultetskom diplomom. (Hina) fp 032137 MET jan 93