SERVIS POSEBNIH NASLOVA VATIKAN

Nadnaslov: Stanje u bivšoj Jugoslaviji i naredne će godine biti zadatak od prioritetna značenja za vatikansku diplomaciju Naslov: Sveti otac ispred europske diplomacije Podnaslov: Sveta Stolica pokazala se odlučnom i eksplicitnom glede sukoba u BiH te nije nikada oklijevala imenovati Srbe agresorom odgovornim za "organiziran zločin protiv čovječanstva". Piše: Bruno BARTOLONI, AFP VATIKAN - Prioritetno pitanje Vatikana u protekloj godini bila je bivša Jugoslavija, a problemima na tom području papa Ivan Pavao II posvetit će mnogo diplomatskog rada i 1993. godine, ocjenjuju njegovi suradnici. Rijetko se u prošlosti, pa čak i uoči II. svjetskog rata, Sveta Stolica pokazala toliko odlučnom i eksplicitnom kao glede sukoba u BiH. Ona nije nikada oklijevala imenovati Srbe agresorom odgovornim za "organizirane zločine protiv čovječanstva". Suradnici Pape u mnogo su navrata ukazivali na postojanje "koncentraciskih logora, gulaga, na okrutna kršenja elementarnih ljudskih prava", na "očajnu situaciju u kojoj postaje zakonski prihvatljivo razoružati neprijatelja" kako je ovih dana izjavio državni tajnik kardinal Angelo Sodano. Vrlo iscrpno izvješće o "zločinima počinjenima na Balkanu" stiglo je do Pape u listopadu. Vrhovni poglavar Katoličke crkve zadužio je svog predstavnika na Konferenciji o sigurnosti i suradnji u Europi (KESS), msgr. Alaina Lebeaupina da o tome izvijesti skup visokih dužnosnika u Pragu. Međunaslov: Europa će se zajedno spasiti ili propasti Msgr. Lebeaupin je potvrdio da su u tom izvješću opisane "scene ponižavanja ljudi, ponižavajuća tjelesna i moralna mučenja za koje smo vjerovali da su izbrisana s europskog tla i koja itekeko podsjećaju na zločine počinjene prije pedeset godina". Visoki crkveni dostojanstvenik je zatim zatražio, u ime Svete Stolice, "vojnu zaštitu onih koji na bojištu pomažu civilnom pučanstvu". Početkom prosinca, Papa je bio još jasniji. Zamolio je da međunarodna zajednica prihvati pravilo "humanitarnog upletanja" te inzistirao da upravo zemlje Starog kontinenta budu prve koje će pomoći pri rješavanju bosanskohercegovačkog sukoba. Vatikanska diplomacija je zatim pojasnila kako traženo vojno prisustvo treba biti "isključivo u ulozi zaštite i zastrašivanja". Prije godinu dana, Papa je podsjetio Europljane "da će se zajedno spasiti ili će zajedno propasti" te je sazvao sastanak europskih ambasadora na temu problema kontinenta u vezi sa situacijom u bivšoj Jugoslaviji, osobito s naglaskom na odnose između katolika i pravoslavaca, koji su postali složeni i otežani zbog nove geopolitičke situacije rođene na ruševinama prosovjetskih režima. Međunaslov: Ključno pitanje - odnosi katolika i pravoslavaca Te su poteškoće imale, a mogle bi i dalje imati, neizravnu ulogu u sukobima i razmiricama što potresaju Balkan. Pravoslavni poglavar Grčke Serafim potvrdio je kako je pravoslavlje ugroženo intervencijama pape Ivana Pavla II. Sa svoje strane, pravoslavni je patrijah Srbije optužio Vatikan da je neizravno produbljivao taj sukob. U studenom je Papa sazvao apostolske nuncije na dužnosti na Balkanu da razmotre načine na koje bi mogli više pridonijeti uspostavi mira na tom području, osobito raspravljajući o ekumenskim problemima kako bi se poboljšali odnosi između katolika i pravoslavaca. Diplomatski promatrači slažu se oko značenja uloge Crkve u korist mira. Otud i odluka Svetog oca da pozove predstavnike kršćanskih crkava Europe, kako katolika tako i nekatolika, te predstavnike muslimanskih, po mogućnosti i židovskih, zajednica, da sudjeluju na skupu i molitvi za mir u talijanskom gradu Assisiu 9. i 10. siječnja 1993. (Hina) rb 021732 MET jan 93