U tom je istraživanju u studenom 2024. ispitano tisuću korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj od 18 do 55 godina, a pokazalo je da oni na mobitelu provedu dnevno više od četiri sata te da 81 posto njih želi koristiti kao novčanik odnosno sredstvo plaćanja.
Rast mobilnog plaćanja nije umanjio volju građana za plaćanje karticama, jer ih 84 posto ispitanih i dalje koristi, a među njima je najviše visokoobrazovanih, onih s višim primanjima te u Dalmaciji i Zagrebu. I gotovina se 'dobro drži', jer njome voli plaćati 72 posto ispitanih, što je rast od 5 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu, a 10 posto ispitanih iskazalo je biometriju kao poželjno sredstvo plaćanja te njih 7 posto tablete.
Istraživači smatraju zanimljivim i da je oko 4 posto ispitanika reklo da su spremni koristiti čip ili neki drugi uređaj ugrađen u tijelo radi plaćanja, kao i to što bi ih oko 3 posto za plaćanje koristilo kućanske aparate poput hladnjaka i perilice za rublje.
"Za 95 posto građana važno je da trgovac nudi različite metode plaćanja, što im otvara i priliku za veće prihode", komentirala je direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Gea Kariž.
Hrvati žele bolju digitalizaciju zdravstva, javne uprave i prijevoza
Na pitanja od digitalizaciji, 53 posto ispitanih reklo je da je zadovoljno time u Hrvatskoj, što je, kažu iz Mastercarda, porast u odnosu na lani, dodajući da je ocjena zadovoljstva digitalizacijom bila najveća tijekom 'lockdowna' 2020.
Kod inovacija i novih digitalnih usluga, najviše ili 49 posto ispitanih reklo je da ih žele u području zdravstva, a 36 posto kod javne uprave, dok je za četvrtinu ispitanih to javni prijevoz. Pri dnu liste prioriteta za digitalizaciju nalaze se vožnja automobilom (7 posto), druženja s ljudima (5 posto) i druge vrste transporta (2 posto).
Zdravstvo je i najvažniji segment za digitalizaciju u svim dobnim skupinama, dok kod javne uprave važnost digitalizacije raste kako raste dob ispitanika, a istaknuta je i potreba digitalizacije trgovine, putovanja, pravosuđa i tržnica, pokazalo je to istraživanje.