Klimt je Medicinu naslikao oko 1900. godine © MedUni Wien/ APA Fotoservice/ Hörmandinger/ Schedl
Sliku je naručilo tadašnje Ministarstvo obrazovanja, a trebala je biti jedna od fakultetskih slika koje će krasiti strop svečane dvorane na Sveučilištu u Beču. Ipak, na to odredište Klimtova slika nažalost nikada nije stigla. Njegovo je umjetničko djelo tada naišlo na oštre kritike ranije navedenog ministarstva i sveučilišta, ali i javnosti.
Nakon pljačke, iza koje su stajali nacisti, i ostale su originalne slike fakulteta zauvijek izgubljene u svibanjskom požaru 1945. godine. Ostali su tek nacrti i crno-bijele fotografije, a detalji u boji očuvani su samo na crveno-zlatnom liku poznatom kao Hygieia.
U zajedničkom projektu „Klimt protiv Klimta“ bečki muzej Belvedere i Google Arts & Culture uspjeli su, uz pomoć umjetne inteligencije, rekonstruirati kolorit Klimtovih fakultetskih slika. Rezultat ove uspješne suradnje danas je vidljiv na pročelju istraživačke zgrade Anna Spiegel u okviru Medicinskog sveučilišta u Beču.
Trenutak otkrivanja Klimtove slike na Medicinskom sveučilištu u Beču © MedUni Wien/ APA Fotoservice/ Hörmandinger/ Schedl
„Oživljavanje Klimtove slike Medicina korištenjem najmodernije tehnologije sjajan je primjer suradnje znanosti i umjetnosti koji ističe istraživački i kulturni aspekt Beča kao metropole. Osim toga, pokazuje nam na koje sve načine možemo koristiti inovacije i tehnologiju s ciljem da očuvamo našu kulturnu baštinu i predstavimo je generacijama koje tek dolaze“, poručio je bečki gradonačelnik Michael Ludwig.
„Rekonstrukcijom Klimtove slike Medicina u javni se prostor vraćaju ne samo umjetnost i znanost s prijelaza stoljeća, nego i simbolika duboko ukorijenjene povezanosti između bečke kulture i medicine. Ova replika odaje počast Klimtovoj ostavštini i podsjeća na znanstvenu tradiciju koja je karakteristična za naš grad i snagu njegovih medicinskih inovacija“, istaknuo je Markus Müller, rektor Medicinskog sveučilišta u Beču.
„Zahvaljujući ovoj fantastičnoj ideji ova se impozantna slika, koja je od 1919. godine u posjedu Belvederea, sada vraća u fokus javnosti“, rekla je generalna direktorica bečkog Belvederea Stella Rollig.
Slika je duža od četiri metra, a osobito je dojmljiva na zidu spomenute istraživačke zgrade te vjerno svjedoči Klimtovu umijeću.
Rekonstrukcija Klimtove slike izazvala je veselje u Beču © MedUni Wien/ APA Fotoservice/ Hörmandinger/ Schedl
Kontakt
Lara Kuš
Suradnica za odnose s javnošću i medijima
Međunarodni ured Grada Beča u Zagrebu
Miramarska cesta 24 / 9. kat, 10000 Zagreb
E kus@viennaoffices.hr
T +385 1 646 26 24
M +385 99 573 51 85
www.viennaoffices.hr
https://www.facebook.com/viennaofficeZG
https://www.instagram.com/viennaoffices_zagreb/