Prema istraživanju provedenom tijekom lipnja na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina, vino pije 83 posto građana. U odnosu na zadnje istraživanje koje je provedeno tijekom 2020. njihov je broj manji za dva posto, navodi se u petak objavljenom priopćenju JaTrgovca.
Istraživanje je pokazalo da svaki peti građanin Hrvatske ili njih 20 posto pije vino barem jednom tjedno, što je za jedan posto manje nego u prethodnom istraživanju, dok je za dva posto porastao broj onih koji vino piju barem jednom mjesečno pa ih je sada 22 posto.
Da vino piju samo u posebnim prilikama kazalo je 19 posto ispitanih građana ili dva posto manje, a 17 posto njih ili dva posto više je reklo da vino piju rijetko.
Kada je riječ o vrsti vina koju najčešće piju preferencije su dosta jednako podijeljene, istaknuli su iz JaTrgovca.
Tako je bijelo vino prvi izbor za 46 posto konzumenata vina, što je dva posto više nego 2020., dok crno vino ima 42 posto poklonika ili šest posto manje. Dio konzumenata crnog vina prebacio se na rose pa to vino sada preferira ukupno 11 posto ili četiri posto više konzumenata.
Rezultati istraživanja su pokazali da su domaća vina neprikosnovena po svojoj popularnosti jer je četiri od pet ispitanika koji piju vino reklo da više vole domaća vina.
Njih je, naime, 80 posto ili dva posto više nego prije četiri godine, dok je istodobno broj ispitanika koji više vole strana vina smanjen s ranijih osam na sadašnjih sedam posto. Da ne znaju odgovor na ovo pitanje navelo je 13 posto konzumenata ili dva posto manje nego 2020. godine.
Dalmacija je i dalje najpopularnija vinska regija među hrvatskim konzumentima vina jer blizu trećine njih (31 posto) navodi da najviše vole piti vina upravo iz ove regije. Ipak, riječ je o padu za dva posto u zadnje četiri godine.
Slavonija je druga s blagim napretkom od jedan posto i ukupno 22 posto preferencijalnih glasova, a treća je Istra sa 16 posto ili dva posto više nego u prethodnom istraživanju. Slijede Zagorje i Baranja koje imaju po sedam posto te Moslavina s dva posto udjela. Da im nije važno iz koje regije dolazi vino koje piju navelo je 11 posto ispitanika, što je za jedan posto manje nego u 2020. godini.
Glavno mjesto kupovine vina i dalje su trgovine u kojima kupuje 71 posto ispitanika, no to je za čak deset posto manje nego prije četiri godine.
Za isto postotak porastao je broj onih koji svoje vino kupuju izravno od vinara – dok ih je u 2020. bilo 12 posto u ovoj je godini to naraslo na 22 posto.
U oba istraživanja bilo je sedam posto onih koji vino kupuju u vinotekama, navodi se u priopćenju.