Kamatna stopa za refinanciranje banaka tako ostaje na 4,25 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka na 3,75 posto.
Za prekonoćne pozajmice komercijalnih banaka kamatna je stopa zadržana na 4,5 posto, navodi se u priopćenju ECB-a.
Na lipanjskoj sjednici ECB je snizio ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, ocijenivši da su stvoreni "primjereni uvjeti" za ublažavanje monetarne politike, s obzirom na popuštanje inflacije. Od srpnja 2022. do rujna 2023. podigli su ih za 4,5 postotnih bodova i potom 'stali na kočnicu', u uvjetima posustale gospodarske aktivnosti, slabijeg kreditiranja i blažeg rasta cijena.
Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni, zahvaljujući monetarnoj politici, konstatirali su u priopćenju s današnje sjednice i ponovili da planiraju zadržati kamatne stope na "primjereno restriktivnoj razini" sve dok bude potrebno, ciljajući stopu inflacije od dva posto u srednjoročnoj perspektivi.
Jednokratni faktori
U lipnju cijene su u eurozoni bile više za 2,5 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, prema izračunima Eurostata. U svibnju njihov je rast bio blago ubrzao, prvi puta od kraja prošle godine, na 2,6 posto, uz kontinuirano snažno poskupljenje usluga i blago ubrzani rast cijena svježe hrane. Blago je ojačala i temeljna inflacija, na 2,9 posto.
"Pojedini" pokazatelji temeljne inflacije signalizirali su blago ubrzanje rasta cijena u svibnju zbog jednokratnih faktora, ali većina njih bila je stabilna ili je naznačila blaži rast cijena, utvrdilo je upravno vijeće.
Kada se isključe energija i hrana, temeljna stopa inflacije trebala bi po njihovoj procjeni u ovoj godini iznositi 2,8 posto i kliznuti na 2,2 posto u 2025.
Kompanije su istodobno inflatorni učinak snažnog rasta plaća neutralizirale dobrim poslovnim rezultatima, dodali su.
Inflacija bi do kraja godine trebala oscilirati oko sadašnje razine, a u drugoj polovini godine trebala bi se spustiti prema ciljanih dva posto zbog blažeg rasta troškova rada, naše monetarne politike i slabljenja utjecaja visoke inflacije u prethodnom razdoblju.
"Od sjednice do sjednice"
Upravno vijeće ponovilo je da će i dalje pozorno pratiti podatke pri utvrđivanju "primjerene" visine kamatnih stopa od "sjednice do sjednice". Ponovili su i da se neće unaprijed obavezati na određeni smjer monetarne politike.
Gospodarstvo eurozone moglo bi rasti slabijim tempom no što se trenutno procjenjuje zbog mogućeg slabljenja aktivnosti na globalnoj razini i eskalacije trgovinskih napetosti među velikim gospodarstvima, napominju u ECB-u, istaknuvši i geopolitičke rizike koje predstavljaju rat u Ukrajini i sukobi na Bliskom istoku.
Rast bi mogao biti slabiji i ako utjecaj monetarne politike bude snažniji no što se očekuje, dodaju.
Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi po njihovim lipanjskim prognozama porasti za 0,9 posto u ovoj godini. U idućoj godini rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.