Iz UniCredita očekuju da će gospodarski rast zemalja srednje i istočne Europe iznositi oko 2,7 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025. godini, dok je za područje zapadnog Balkana predviđen rast od oko tri posto.
"Privatna potrošnja ostat će najveći pokretač rasta, s javnim investicijama koje pridonose rastu tijekom ove godine te očekivanim oporavkom kapitalnih ulaganja u sljedećoj godini. Neto izvoz neće poticati gospodarski rast do sljedeće godine“, ocijenio je glavni ekonomist Grupe UniCredit za srednju i istočnu Europu Dan Bucsa u izjavi koja se prenosi u objavi.
U izvješću se navodi da će kupovna moć kućanstava u regiji srednje i istočne Europe nastaviti rasti u drugoj polovici 2024. i u 2025. godini. S druge strane, zemlje poput Mađarske, Slovačke, Poljske, Rumunjske i Turske morat će smanjiti svoje proračunske deficite, no ostat će daleko od praga od tri posto BDP-a.
"U nedostatku fiskalne konsolidacije, vidimo rizike od smanjenja kreditnog rejtinga u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj“, navodi se.
"U Hrvatskoj ne očekujemo da će fiskalna kretanja ugroziti kreditni rejting"
"U ovakvom okruženju podižemo prognozu rasta BDP-a za Hrvatsku na 3,2 posto u 2024. i blago je smanjujemo za 2025. na 3,3 posto. U 2024. rast će vjerojatno potaknuti sve komponente domaće potražnje, uključujući investicije, kao rezultat snažne javne potrošnje početkom 2024. uoči proljetnih izbora. Također, očekujemo da će negativni doprinos neto vanjske potražnje oslabiti u drugom dijelu 2024., kako se vanjska potražnja bude oporavljala. U 2025. očekujemo da rast BDP-a pokreću sve njegove komponente“, rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec, koja je članica Unicredit Grupe.
Dolenec kaže da će utjecaj fiskalne ekspanzije prije lokalnih izbora u Hrvatskoj vjerojatno imati vidljive učinke na ukupnu fiskalnu poziciju 2024. i potencijalno 2025.
"Ali ne očekujemo da će trend pada omjera javnog duga 'skrenuti s tračnica', niti da će fiskalna kretanja ugroziti kreditni rejting“, izjavio je.
Inače, u travanjskoj prognozi ekonomisti Unicredita su hrvatskom gospodarstvu predviđali da bi u 2024. moglo porasti i "više od očekivanih 2,5 posto", dok su za 2025. prognozirali rast od 3,5 posto.
Očekivanja od mađarskog predsjedanja Unijom
Ekonomisti Unicredita primjećuju da su središnje banke postale opreznije u 2024. godini zbog kontinuiranih inflatornih pritisaka uslijed popuštanja fiskalne politike i snažne potražnje potrošača. Međutim, analitičari ocjenjuju kako tržišta trenutno potencijalno podcjenjuju broj smanjenja stopa u 2025., kada se uzme u obzir približavanje kamatnih stopa terminalnim stopama u ovom ciklusu, stoji u objavi.
Očekuje se da će mađarsko predsjedanje Vijećem Europske unije prioritizirati proširenje Europske unije na zemlje zapadnog Balkana, smanjenje migracija u Europsku uniju i poboljšanje konkurentnosti. Zapadni Balkan, kažu, ima povijesnu priliku za reforme, korištenje EU sredstava i, dugoročno, pristup Carinskoj uniji EU-a i dobivanje boljeg rejtinga. Do sada je zamah reformi i dalje slab, a ekonomisti UniCredita vide Crnu Goru kao predvodnika u pregovorima o pristupanju EU-u.
Među glavnim rizicima u makroekonomskom scenariju izdvajaju se zastoj energetske tranzicije u srednjoj Europi, političke nesuglasice koje odgađaju uvođenje eura u Bugarskoj i slaba želja za reformama pred očekivanim demografskim padom krajem desetljeća.