U ponedjeljak, 1. srpnja rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a od Belgije preuzima Mađarska. S obzirom na politiku koju posljednjih godina vodi mađarska vlada premijera Viktora Orbana, ovo će se predsjedništvo pratiti puno pažljivije nego što je uobičajeno.
Rotirajuće predsjedništvo predsjedava svim formacijama Vijeća EU-a, osim Vijeća za vanjske poslove kojem je na čelu visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku. Veleposlanik zemlje predsjedateljice predsjedava sastancima Odbora stalnih predstavnika (Coreper), najvažnijim radnim tijelom u EU-u koje priprema sve sastanke Vijeće i u ime zemalja članica vodi pregovore s predstavnicima Europskog parlamenta o konačnom tekstu europskih zakona.
Mađarska je u svom programu predsjedanja istaknula nekoliko prioriteta - jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, jačanje obrambene industrije, sklapanje partnerskih sporazuma s trećim zemljama radi zaštite vanjskih granica i rješavanje uzroka migracija, ubrzavanje procesa proširenja na zapadni Balkan, jačanje kohezijske i poljoprivredne politike i rješavanje demografskih izazova.
Mađarsko predsjedništvo Vijećem EU-a dolazi u razdoblju konstituiranja novog vodstva u europskim institucijama u čemu rotirajuće predsjedanje nema veliku ulogu.
Sljedeći tjedan postojeće političke skupine trebale bi dovršiti konsituiranje svojih zastupničkih klubova u Europskom parlamentu. Do sada su to već učinili europski pučani, socijalisti i demokrati, liberali i zeleni.
U srijedu su predviđeni konstituirajući sastanci Eurposkih konzervativaca i reformista, krajnje desne skupine Identitet i demokracija i Ljevice, skupine na krajnje lijevom političkom spektru. Dobar dio zastupnika, njih stotitanjak, zasad ne pripada nijednom zastupničkom klubu, što im znatno smanjuje utjecaj i vidljivost. Dio njih i dalje će ostati izvan političkih skupina, ali njih 40-tak traži način za formiranje nove suverenističke skupine. Među njima i krajnje desna Alternativa za Njemačku i mađarska vladajuća stranka Fidesz. Međutim, to nije nimalo lak zadatak, naime za formiranje zastupničkog kluba potrebno je imati najmanje 23 zastupnika iz sedam različitih zemalja. Prvi kriterij, prikupiti 23 zastupnika nije problem, ali teško ih naći u sedam različkih zemalja članica.
Nakon što je Ursula von der Leyen dobila zeleno svjetlo za drugi mandat na čelu Komisije, ona bi od sljedećeg tjedna trebala početi razgovare sa zastupničkim klubovima kako bi osigurala natpolovičnu većinu u Europskom parlamentu.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Francuskoj mogli bi znatno utjecati na buduće funkcioniranje EU-a. Izbori se održavaju u dva kruga, 1. i 7. srpnja, a prema svim anketama stranka krajnje desnice Nacionalno okupljanje postat će najjača stranka u francuskoj Nacionalnoj skupštini, nakon nje druga po snazi trebala bi biti koalicija krajnje ljevice, a centristička stranka predsjednika Emmanuela Macrona trebala bi doživjeti težak poraz. Ostaje pitanje hoće li krajnja desnica dobiti dovoljno zastupničkih mjesta da sastavi vladu i što će se dogoditi u slučaju da nitko ne može sastaviti vladajuću većinu. Novi parlamentarni izbori po francuskom ustavu mogu se održati tek za godinu dana.
U francuskom polupredsjedničkom sustavu, vlada je uglavnom odgovorna za domaću politiku, dok je predsjednik šef vojske i ima glavnu riječ u vanjskoj politici. Međutim, podjela u pogledu ovlasti u vanjskoj politici nije tako jasna i to bi moglo biti problem za francuski stav o ratu u Ukrajini ili o politici Europske unije.
Nakon drugog svjetskog rata, Francuska je tri puta imala kohabitaciju, situacija u kojoj predsjednik i vlada ne pripadaju istoj političkoj stranci.