Prema privremenim podacima, izlaznost birača u EU-u bila je oko 51 posto, nešto viša nego na prethodnim izborima 2019. kada je glasalo 50, 66 posto.
U Hrvatskoj je u nedjelju glasalo samo 21,34 posto birača, znatno manje nego na prethodnim izborima kada je glasalo 29,85 posto.
Na ovim izborima Hrvatska i Litva jedine su zemlje članica u kojoj je odaziv bio ispod 30 posto. Hrvatska je po slabom odazivu srušila rekord koji je 2019. ostvarila Slovačka.
Na prethodnim izborima 2019. slabiji odaziv od Hrvatske imale su Slovačka, 22,74 posto, gdje je sada izlaznost porasla na 34,38 posto te Slovenija s 28,89 posto, a sada je 40,99 posto.
U Litvi je glasalo 28,94 posto, a nešto veći odaziv bio je u Bugarskoj 31,38 posto.
Najveći odaziv bio je u Belgiji, 89,2 posto, gdje su paralelno održani savezni parlamentarni i regionalni izbori, zatim u Luksemburgu 82,3 posto, Malti 72,8 posto.
U pet zemalja EU-a (Belgija, Bugarska, Luksemburg, Cipar i Grčka) glasanje je zakonska obveza, ali unatoč tome u Bugarskoj, koja je također imala i parlamentarne izbore, glasalo je samo 31,8 posto birača.
Prvi izravni izbori za Europski parlament održani su 1979. kada je na izbore izišlo 61,99 posto. Od tada je odaziv stalno padao i 2014. glasalo je samo 42,61 posto birača. Na sljedećim izborima 2019. taj trend je preokrenut i na izbore je izišlo 50,66 posto birača.