Prema istraživanju izrazito pozitivan stav o festivalu ima 93 posto građana Hrvatske i 92 posto Zagrepčana, koji ga vole zbog atraktivnih gostovanja, visoke razine produkcije i sjajne atmosfere u sigurnom okružju.
Čak 95 posto Zagrepčana i 84 posto građana Hrvatske zna za INmusic festival, a 91 posto Zagrepčana vidi ga kao jednu od najprepoznatljivijih manifestacija u gradu. Da je važan dio zagrebačke kulturne i turističke ponude smatra 95 posto ispitanika, a njih oko 3/4 prepoznaje i njegovu financijsku korist za sam grad.
Direktor festivala Zoran Marić tako dobre rezultate smatra priznanjem njihovom sustavnom radu na kvaliteti i predanosti u realizaciji međunarodno relevantnog programa cjenovno prilagođenog domaćoj kupovnoj moći.
"Kao jedini veliki domaći glazbeni festival smatramo da on primarno mora zadovoljiti kulturne potrebe domicilnog stanovništva, a ogromni turistički rezultati svakako su dobrodošla nadopuna", rekao je Marić u razgovoru za Hinu.
Čak 43 posto Zagrepčana i 31posto građana iz drugih dijelova Hrvatske već je posjetilo festival što pokazuje, smatra Marić, da je sad neosporno kako je INmusic festival i vrsta glazbe koju sustavno provodi neizostavni dio identiteta građana Zagreba i Hrvatske.
"Činjenica da je Keanu Reeves sam iskazao želju da nastupi na INmusic festivalu jer je čuo da je jedan od najboljih nezavisnih rock festivala u Europi, potvrđuje da rock glazba ima okupljajuću privlačnost i da ideja oko razvijanja potencijala INmusic festivala kao točke okupljanja ima smisla", ustvrdio je.
Vjeruje da će holivudski glumac s bendom Dogstar privući publiku koja inače ne bi došla na festival, pa se i tako "manifestira magnetizam rock glazbe."
Najslušanija strana pop i rock glazba, a ne 'cajke'
Istraživanje je pokazalo i da festival odgovara na potrebe građana kad je riječ o glazbi koju vole - 71 posto opće populacije i 73 posto Zagrepčana najviše sluša strane pop i rock žanrove, a 'cajke' tek 23 posto Zagrepčana i 28 posto opće populacije, iako se u javnom prostoru ponekad stječe suprotan dojam.
Marić smatra da rezultati govore i o podzastupljenosti u pojavnosti glazbe koju građani preferiraju. Gostovanja velikih svjetskih izvođača su bitno rjeđa i nedostupnija od regionalnih izvođača, za što postoje objektivni razlozi, jer smo mala zemlja s jednom od najnižih kupovnih moći u EU.
"Onda je razumljivo da je dostupnost najznačajnijih i najaktualnijih pop i rock izvođača vrlo limitirana hrvatskoj publici", napomenuo je.
Kako je tzv. narodnjačka ili zabavna glazba lako dostupna, jezično pristupačnija i produkcijski znatno napreduje, logično je da najaktualniji izvođači iz tog žanra imaju i najviše koncerata s dobrom posjetom i širokom medijskom vidljivošću.
"Istraživanje pokazuje da to još uvijek ne znači da je to najpreferiraniji glazbeni žanr u Hrvatskoj, što potvrđuje i podatak da su uvjerljivo najposjećeniji koncerti u Hrvatskoj bili oni Rolling Stonesa i U2", ocijenio je Marić.
Stoga je, nastavlja, jasno da je za dostupnost aktualnih svjetskih izvođača jako važno postojanje međunarodno etabliranog glazbenog festivala A lige, kakav je INmusic postao.
Kao primjer izdvaja dolazak Hoziera čiji je aktualni singl "Too Sweet" bio prvi i još je u vrhu na Billboard ljestvici u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji, dok na globalnoj Spotify listi slušanja on bilježi 56,5 milijuna slušatelja.
Jedan od rijetkih neovisnih glazbenih festivala
INmusic je jedan od rijetkih neovisnih glazbenih festivala i nije u vlasništvu globalnih korporacija koje sustavno franšiziraju festivalsku ponudu Europe i svijeta.
Huffington post ga opisuje kao "Woodstock 21. stoljeća“, BBC kao "skriveni festivalski dragulj Europe“, a za NME je među 20 najboljih na svijetu, uz bok festivala kao što su Glastonbury, Coachella, Primavera koji imaju potporu lokalnih sredina.
Na kritike zašto jedan privatni festival očekuje državnu i gradsku financijsku potporu Marić kaže da se svi etablirani europski festivali, pri čemu je velika većina u multinacionalnom korporativnom vlasništvu, održavaju uz strateško partnerstvo s gradovima održavanja, kao što je i s ostalim stranim festivalima u drugim dijelovima Hrvatske.
Marić kaže da je to jedna od javnosti zavodljivih floskula plasiranih od interesnih grupa zbog eliminiranja nekoga iz pristupa javnim financijama, a druga je ona o programima koji su 'besplatni za sve građane',
To je tehnički nemoguće, kaže, sve košta i ti programi su zapravo za javne financije najskuplji jer ih u potpunosti financiraju građani, iako ih možda uopće ne zanimaju i u najvećem broju ga ne posjećuju.
"Problematično je što se u javnosti ne prepoznaje da u konačnici takve 'besplatne' programe, često u sjeni, uglavnom realiziraju također privatne firme kojima su javnim sredstvima pokriveni svi troškovi realizacije, bez preuzimanja ikakvog financijskog rizika realizacije programa", ustvrdio je.
Stoga podupiru model EU državnih potpora koje primjenjuje Grad Zagreb, odnosno odredbu o dozvoljenoj dobiti - ako se javnim sredstvima podupire nekakav događaj onda se i moguća dobit treba ograničiti.
"U našem slučaju ona je ograničena na oko jedan posto troškova projekta", rekao je.
Vjeruje da će u budućnosti biti prilike za unaprjeđenje modela u smislu omogućavanja nastavka rizičnih projekta dođe li do opravdanog minusa jer s jedan posto dozvoljene dobiti, a bez opcije reinvestiranja dobiti ili nečeg sličnog, nije moguće stvoriti dovoljno otpornosti na tržišne turbulencije kod projekata izloženih velikom riziku.
"Nešto važno za Zagreb"
Podsjetio je da im ovih 18 godina nije bilo lako. Organizirati festival iznimno je težak posao pun izazova i često nepovoljnih okolnosti i rizika, no bili su uporni jer vide širi smisao u razvijanju kvalitetnog glazbenog festivala za društvo.
"Drago nam je da naši sugrađani smatraju da smo napravili nešto važno za Zagreb."
Istraživanje pokazuje i sklonost građana prema zapadnoj kulturnoj tradiciji, snažan utjecaj duge tradicije rock glazbe kod nas, a za opstanak INmusica zaslužna je publika.
"Kako niti jedan društveni fenomen nije oduvijek i zauvijek, na institucijama je velika odgovornost da takva mjesta i programe gdje se nastavlja tradicija slobode jačaju i oživljavaju."
U Zagrebu je Turistička zajednica osnovana radi ostvarenja i promicanja identiteta glavnog grada, pa je važno da su u pitanje identiteta uključena gradska tijela, kao što su uredi za kulturu, za obrazovanje ili za gospodarstvo.
Marić pozdravlja iskorake nove gradske uprave u uvođenju strukturnih promjena, kao i odluku TZGZ kojom je prvi put za 16. izdanje festivala iskorištena prilika za cjelogodišnju marketinšku suradnju, sukladno praksi najvažnijih europskih turističkih destinacija i nada se da će se to nastaviti.
"Etablirani glazbeni festivali, programski usporedivi s INmusicom, kao što su Rock en Seine, Primavera, Mad Cool, Lollapalooza Berlin, Nos Alive, Sziget već pripremaju program za 2025. i to hitno mora započeti i INmusic festival kako bi mogao osigurati najbolji mogući program i međunarodnu atraktivnost."
Kaže i da istraživanje pokazuje slaganje s takvom odlukom, s obzirom na to da 71 posto Zagrepčana smatra da bi TZGZ trebala snažno financijski podupirati festival, a 86 posto i da bi trebala biti snažno uključena i u samu promociju festivala.
Popratni programi usmjereni na zajednicu
INmusic će se održati 24., 25., i 26. lipnja na Jarunu, uz Hoziera, The National, The Smashing Pumpkins, Paola Nutinija, Röyksopp, Gossip, Viagra Boyse Dogstar.
Marić je najavio da će ove godine ostvariti i druge potencijale usmjerene na korist zajednice, jer "festivali su od antičke Grčke slavljenje vrijednosti do kojih je zajednici stalo. "Stoga ćemo ove godine još veći naglasak staviti na izvorni smisao pojma festivala."
Nastavit će se suradnja s festivalom mladih bendova Superval, u suradnji s Institutom za društvena istraživanja istaknut će se edukativni značaj festivala u njegovanju senzibiliteta za estetiku slobode kod mladih uvrštavanjem posjeta INmusicu u okviru srednjoškolskog fakultativnog predmeta 'Škola i zajednica'.
U suradnji s Centrom pažnje realizirat će se likovna radionica za najmlađe koji će oslikavati vlastite festivalske majice u sklopu kreativnog kutka za djecu - Minikultura.
Kroz mnoge DJ nastupe svoje programe i cjelogodišnje djelovanje predstavit će zagrebački rock klubovi, ujedno i članovi Udruge Promo (Klub Močvara, KSET, Tvornica kulture, Vintage Industrial Bar, Dva Osam, AKC Attack).
Razgovarala: Anamarija Grbin