Prije pet godina hrvatske zastupnike u Europski parlament moglo se birati u 46 država, na 119 biračkih mjesta, a saborske zastupnike u travnju ove godine u 41 državi na 110 biračkih mjesta.
Temeljem zaprimljenih informacija, prihvaćen je prijedlog da se za lipanjske izbore ne određuju biračka mjesta u Albaniji i Rumunjskoj te da se odredi biračko mjesto, u Litvi, u hrvatskom veleposlanstvu u Vilniusu, naveli su iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koje određuje biračka mjesta u inozemstvu.
Čini to u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova uzimajući u obzir od njih zaprimljene ocjene o mogućnosti organizacije tih mjesta u pojedinim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Na načelnoj razini, prilikom određivanja biračkih mjesta u inozemstvu uzima se u obzir npr. sigurnosna situacija u zemlji primateljici, osiguranje minimalnih uvjeta za imenovanje i rad biračkih odbora, mogućnost osiguravanja tajnosti glasovanja i sl., objašnjava DIP.
U BiH 37 biračkih mjesta, šest manje u odnosu na parlamentarne izbore
Najviše biračkih mjesta, 37, određeno je u Bosni i Hercegovini, šest manje u odnosu na parlamentarne izbore – po jedno manje u Sarajevu, Livnu i Orašju te tri biračka mjesta manje u Mostaru.
U Njemačkoj je određeno po jedno biračko mjesto manje u Berlinu, Frankfurtu, Münchenu i Stuttgartu, ukupno ih je osam, po dva u Münchenu i Stuttgartu te po jedno u Berlinu, Hamburgu, Frankfurtu i Düsseldorfu.
Po četiri biračka određena su u SAD-u (Washington, New York, Los Angeles i Chicaho) i Australiji (Canberra, Sydney, Melbourne i Perth).
Upravo u tim državama prva će se otvoriti i posljednja zatvoriti biračka mjesta za europske izbore. Glasovanje počinje u subotu, 8. lipnja otvaranjem biračkih mjesta u Australiji u 23 h po našem vremenu, a završava u ponedjeljak, 10. lipnja u 4 sata, zatvaranjem zadnjeg biračkog mjesta u Los Angelesu.
Na izbornu nedjelju, po tri biračka mjesta otvorit će se u Srbiji (jedno u Beogradu i dva u Subotici) i Italiji (u Rimu te u Trstu i Milanu), a po dva u Crnoj Gori (u Podgorici i Kotoru), u Austriji (oba u Beču), u Mađarskoj (u Budimpešti i Pečuhu), Švicarskoj ( Bern i Zurich) te u Kanadi (u Ottawi i Mississaugi).
U svim ostalim državama, hrvatski će birači moći glasovati na jednom mjestu, a te države su Argentina, Belgija, Bugarska, Češka, Čile, Danska, Egipat, Francuska, Grčka, Indonezija, Irska, Južnoafrička Republika, Katar, Kina, Kosovo, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, RS Makedonija, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Velika Britanija.
Za 12 mjesta 300 kandidata
Za razliku od parlamentarnih izbora, na kojima su zastupnici birani u 12 jedinica, na europskim cijela Hrvatska te inozemstvo, čine jednu izbornu jedinicu. Dok se na parlamentarnim izborima u inozemstvu glasuje dva dana, na europskim se glasuje samo jedan dan.
Na lipanjskim izborima za naklonost birača natjecat će se 25 lista na kojima je 300 kandidata, što znači da na jedno zastupničko mjesto računa njih 25.
Birač glasuje tako da zaokruži redni broj ispred samo jedne od predloženih lista, a na odabranoj može zaokružiti i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojeg želi vidjeti u Europskom parlamentu, odnosno dati mu preferencijalni glas.
Hrvatske europarlamentarce mogu birati i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj. Uvjet je bio da do 9. svibnja zatraže da ih se upiše u hrvatski Registar birača.
Izbori u lipnju bit će četvrti europski izbori za Hrvatsku. Prvi su održani 14. travnja 2013. godine, prije službenog ulaska u EU, 1. srpnja te godine. Tada je birano 12 zastupnika, a mandat im je trajao samo godinu jer su se iduće, 2014. godine održavali redovni europski izbori. Posljednji europski izbori održani su u svibnju 2019. godine.