''Cilj projekta je podići svijest opće populacije, poslodavaca i donositelja odluka o važnosti promjene tradicionalnih rodnih uloga i uspostave rodne ravnopravnosti te izmjene nedostatnih javnih politika kao preduvjeta za podizanja kvalitete obiteljskog života’’, kazala je voditeljica projekta Tamara Šterk nakon u travnju potpisanog sporazuma s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva o financiranju prve godine provedbe projekta.
Uz to, kao ciljeve je navela i zaustavljanje negativnih demografskih trendova, poticanje većeg sudjelovanja žena na tržištu rada i podrške poslodavcima da zadrže kvalitetnu radnu snagu u Hrvatskoj. Istaknula je i, kako prema dosad provedenim istraživanjima, svi dostupni podaci potvrđuju da je potreba usklađivanja obiteljskih i poslovnih obaveza jedna od najvećih prepreka većoj zaposlenosti žena i njihovom napredovanju u karijeri.-
Žene dominiraju u izmjenjivom smjenskom radu
Konkretno, prema istraživanjima u sklopu projekta ''Utjecaji javnih politika na kvalitetu obiteljskog i radnog života te na demografsku sliku Republike Hrvatske – Prostori promjene'', provedenog od 2020. do 2023., žene dominiraju u izmjenjivom smjenskom radu (31,5 posto žena naspram 22 posto muškaraca), što ženama dodatno otežava usklađivanje poslovnih obaveza i brige o djeci. Za žene je neprilagođenost uvjeta rada kod poslodavca u većoj mjeri prepreka u planiranju i usklađivanju obiteljskih obaveza, Upravo zbog obiteljskih obaveza 27 posto žena u odnosu na samo 13 posto muškaraca procjenjuje da su propustile priliku za napredovanjem ili boljim poslom.
No, značajne razlike između muškaraca i žena se javljaju i u korištenja prava na bolovanje u slučaju bolesti djeteta, ukupno 65 posto majki najčešće i uglavnom uzima bolovanje u slučaju bolesti djeteta naspram samo 6 posto očeva.
Također, podaci iz iste studije o kućanskom radu i kognitivno-emocionalnom upravljanju kućanstvom (KEUK) pokazuju da su, kada je riječ o obavljanju kućanskih poslova, rutinski poslovi i dalje su isključivo domena ženskog rada i to za čak 90 do 97 posto žena.
Primjerice, u najjednostavnijem poslu – pripremi popisa za kupovinu žene prednjače sa 58 posto, a dok je to prvenstveno ''posao'' za samo 6 posto muškaraca. U planiranju obroka na dnevnoj bazi žene sudjeluju sa 69, a muškarci sa 4 posto, a slični su i podaci u poticanju drugih članova obitelji da obavljaju kućanske poslove – to čini samo 6 posto muškaraca i 49 posto žena.
No, najveći nesrazmjer u obavljanju kućanskih poslova odnosi se na brigu o rasporedu dječjih aktivnosti, organiziranju rođendana i druženja s drugom djecom i dogovaranju posjeta djece liječnicima – to je isključivo domena žena u 53 do 67 posto slučajeva, a muškaraca samo u dva do tri posto. Slično je i s komunikacijom sa školom i vrtićem (u 62 posto to obavljaju žene a u samo pet posto muškarci) te u praćenju školskog uspjeha djece što je isključivo domena muškaraca u samo dva posto, a žena u 41 posto. Muškarci su izrazito neskloni i u preuzimanju vodeće uloge u pamćenju rođendana rodbine i prijatelja i održavanju rodbinskih veza (4 do 5 posto, žene od 29 do 59 posto) te zaključno – poticanju drugih članova obitelji da obavljaju kućanske poslove – muškarci 6, a žene 42 posto.
Prema istraživanju, donekle izjednačenu poziciju žene i muškarci imaju u rješavanju sukoba u obitelji - u tome žene prve pokušavaju ''smiriti'' situaciju u 25 posto slučajeva, muškarci u 21, a oboje u 53 posto slučajeva. U istraživanju provedenom na oko 3600 ispitanika kućanski posao koji obavlja gotovo jednaki postotak žena i muškaraca jest briga o plaćanju računa (37 posto žene, 35 posto muškarci, a zajednička je to ''briga'' u 27 posto slučajeva).
''Navedeni rezultati istraživanja Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru ukazuje na tradicionalnu podjelu kućanskih poslova koja se generacijski prenosi i kroz takav mehanizam koči žene i predstavlja prepreku za puno sudjelovanje žena na tržištu rada i njihovu ekonomska neovisnost, a što ih posljedično čini ranjivijima na ekonomsko i druge vrste rodno uvjetovanog nasilja'', ističe Šterk.
Dodaje i kako se, uz tradicionalne rodne uloge, razlozi za neuravnoteženost brige i skrbi o djeci nalaze i u nedostupnosti organizirane skrbi i javnih servisa, ali i da je veliki broj žena koje prekidaju radni staž ili počinju raditi u nepunom radnom vremenu da bi se brinule i o drugim ovisnim članovima kućanstva ili rodbine.
''U sklopu novog Sporazuma o financiranju provedbe tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u području ''Usklađivanje privatnog i poslovnog života'', naglasak ćemo do kraja 2024. staviti na kampanju osvještavanju javnosti o dobrim praksama usklađivanja obiteljskih i poslovnih obveza na razini obitelji, radnog okruženja, zajednice i društva u cjelini'', istaknula je Šterk.
Projekt vrijedan 80.000 eura uključuje i nekoliko rasprava s udruženjima poslodavaca, predstavnicima sindikata, predstavnicima donositelja odluka s ciljem razvoja osjetljivosti za problem, upoznavanja s novim učinkovitim rješenjima i poticanja na zagovaranje na donošenje sveobuhvatne javne politike usklađivanja privatnog i poslovnog. U udruzi B.a.B.e očekuju i da će relevantna istraživanja koja će se provesti u narednom periodu dodatno doprinijeti napretku u ovom području.
piše Miroslav Edvin Habek