"Svatko je dužan držati se Ustava i zakona. Ustav je iznad i građana, predsjednika Republike, Ustavnog suda, Sabora i Vlade. Dakle, Ustav je iznad svih. Predsjednik Republike je pravodobno upozoren da može sudjelovati u kampanji, ali da mora odmah podnijeti ostavku. On tu ostavku nije podnio. Prema tome, sada je gotovo", poručio je Šeparović odgovarajući na pitanja novinara u petak nakon sjednice Ustavnog suda.
Ponovio je da Milanović ne može biti mandatar za sastav vlade, a ukoliko bi takav mandat i dobio Ustavni sud bi tu odluku mogao poništiti. "On se svojim postupanjem doveo sam u poziciju da ne može biti mandatar i političke stranke ili sudionici u izborima moraju o tome voditi računa", naveo je.
Upitan na temelju čega Ustavni sud može poništiti odluku 76 zastupnika, nakon konstituiranja Sabora da Milanović bude mandatar, ako on u tom trenutku ili prije toga podnese ostavku, poručio je "na temelju svojih općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava, na temelju činjenice da je upozorio, sukladno svojim ovlastima, predsjednika Republike da ne može nastupati kao predstavnik jedne političke stranke, da ne može biti član jedne stranke ni nastupati niti imati preferencije prema bilo kojoj političkoj stranci".
'Odluka na temelju ustavnih ovlasti'
"Na temelju tih ustavnih ovlasti Ustavni sud je donio takvu odluku, a prema izričitoj odredbi Ustavnog zakona, može poništiti sve radnje, pojedine radnje ili odluke", rekao je Šeparović, istaknuvši kako to sud može odlučiti običnom većinom od sedam glasova.
Odgovarajući na hipotetska pitanja u slučaju da Milanović više nije predsjednik države, poručio je da ako privremeni predsjednik da mandat za sastav Vlade Milanoviću, Ustavni sud može tu odluku poništiti. "Isto tako, ukoliko Hrvatski sabor izglasa povjerenje vladi u kojoj bi predsjednik vlade bio Milanović, Ustavni sud može poništiti tu odluku Sabora", istaknuo je.
Na ponovljeno pitanje znači li to da Milanović ne može biti mandatar ni u jednom slučaju zato što nije dao ostavku na vrijeme, Šeparović je odgovorio potvrdno. "Nije dao ostavku nakon upozorenja Ustavnog suda, a nastavio je nastupati i ponašati se kao sudionik u izborima. To je ključno", poručio je.
Između ostalog, Šeparović je rekao kako je Milanović doveo u pitanje regularnost izbora i utjecao je na rezultate, ali ne do te mjere da bi Ustavni sud zato poništio izbore jer su građani znali kakav je stav Ustavnog suda. Dodao je kako time poštuju volju birača.
Pri tome je također istaknuo kako Milanovićeve izjave o sucima Ustavnog suda nisu utjecale na njihovu odluku i da nisu reagirali iz ljutnje.
'Svođenju neustavnog ponašanja u ustavni okvir'
Na pitanje kako su izmjerili intenzitet Milanovićeva utjecaja na rezultat izbora, odgovorio je - tako što su na vrijeme upozorili predsjednika Republike i javnost na moguće posljedice.
Upitan krši li se time članak Ustava koji kaže da svaki građanin može biti kandidat za bilo koju javnu dužnost, ako je Milanović u tom trenutku samo građanin podnošenjem ostavke, Šeparović je poručio da ne, ponovivši kako se svatko dužan držati Ustava.
Demantirao je i da je riječ o državnom udaru, poručivši kako je riječ o "svođenju neustavnog ponašanja u ustavni okvir".
Na komentar stranog novinara kako se stvara dojam da se ovakvom odlukom utječe na političke pregovore u formiranju većine, odnosno da se Ustavni sud miješa u političke procese, ponovio je kako je ovo bio zadnji dan kada je Ustavni sud mogao reagirati, da su procijenili da bi ranijom reakcijom utjecali na volju birača te da su u upozorenju rekli sve.
Pri tome je rekao i da ova odluka nema veze s tim koliko je koja politička opcija dobila mandata, već isključivo s ponašanjem predsjednika protivno Ustavu, ali i da nije riječ o zabrani političkog djelovanja.
Također, Šeparović je odgovorio kako ova odluka vrijedi samo za ove izbore, odnosno da se Milanović može kandidirati u slučaju ponovljenih izbora, ako je u tom slučaju Milanović običan građanin.