Europska komisija predstavila je u studenom prošle godine Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan za razdoblje od 2024. do 2027. godine koji bi obuhvaćao dvije milijardi eura bespovratne pomoći i četiri milijarde povoljnih zajmova.
Pet mjeseci kasnije postignut je politički dogovor europskih institucija o instrumentu koji bi trebao biti dodatan poticaj zemljama zapadnog Balkana na putu prema Uniji. Sredstva će im se isplaćivati tek nakon provedenih reformi.
"Kao supregovarač EP-a za Plan rasta pozdravljam dogovor s Komisijom i Vijećem koji će osigurati dodatno financiranje za zapadni Balkan. Naglašavamo važnost vladavine prava, transparentnosti i reformi kako bi se te zemlje, naši partneri, približile EU", objavio je eurozastupnik Tonino Picula (SDP/ S&D) na platformi X.
Picula je bio suizvjestitelj EP-a ispred Odbora za vanjske poslove (AFET), a eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) suizvjestitelj ispred Odbora za proračun (BUDG).
"Plan rasta vrijedan šest milijardi eura za svih šest zemalja stvarni je politički poticaj prema procesu proširenja i ubrzanju strukturnih i institucionalnih reformi, uključujući usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a te viznom politikom. Nakon povijesnog otvaranja pregovora o pristupanju Bosne i Hercegovine, ovo je još jedan važan instrument koji će približiti zemlje zapadnog Balkana Europskoj uniji", rekao je Ressler, priopćio je njegov ured.
Ovim dogovorom otvoren je put za konačno usvajanje tog instrumenta u Europskom parlamentu na posljednjoj plenarnoj sjednici u travnju u Strasbourgu.
"Čestitam svim kolegama u Europskom parlamentu, kao i pregovaračima iz Vijeća i Komisije na današnjem uspješno okončanom trijalogu. U rekordno kratkom vremenu uspjeli smo postići dogovor i osigurati usvajanje Instrumenta prije kraja trenutačnog mandata", rekla je eurozastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) koja je bila izvjestiteljica u sjeni ispred Europske pučke stranke, priopćio je njezin ured.
Crna Gora i Srbija već godinama pregovaraju s EU-om, Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile prije dvije godine, a čelnici država članica EU-a donijeli su u ožujku odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Bruxelles Kosovo i dalje smatra potencijalnim kandidatom.