Gorućim problemom Hodžić je ocijenio pitanje preimenovanja Muslimana i Bošnjaka, budući da svaki drugi Bošnjak u Republici Hrvatskoj ne može glasovati u XII. izbornoj jedinici, jer nije upisan u taj birački popis.
Uz to, smatra da je izborni sustav za nacionalne manjine za Bošnjake nelogičan, koji su na posljednjem popisu stanovništva bili druga najbrojnija nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj, ali i dalje svoju izbornu jedinicu dijele s još četiri druge nacionalne manjine, koje također nisu malobrojne.
„S druge strane, određene nacionalne manjine, koje su po brojnosti daleko manje od bošnjačke, imaju samostalnu izbornu grupaciju i praktički jednim glasom mogu dobiti svog zastupnika. To je nepravedno i neracionalno“, poručio je Hodžić.
Dio Hodžićevog programa je i unaprjeđenje infrastrukture bošnjačkih organizacija, ali i osnovne infrastrukture u sredinama gdje su Bošnjaci zastupljeni.
„Od Gunje, Vojnića, Cetingrada, nažalost, i nekih dijelova Siska i Petrinje ljudi nemaju pristup vodi i struji, osnovnim životnim uvjetima. U 21. stoljeću je porazno da imamo sugrađane koji žive u takvim uvjetima, bez obzira na nacionalnost ili vjeroispovijest“, upozorio je.
Dodao je da bošnjačka manjina treba biti "most suradnje" između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kako bi se odnosi unaprijedili.
„Dvije su države upućene jedna na drugu, pa i na putu BiH u Europsku uniju. Svaki put u svijet vodi preko susjedovog praga. Ti odnosi mogu biti još kvalitetniji na obostranu korist“, rekao je Hodžić, koji očekuje da će bošnjačka manjina, nakon devet godina, opet imati autentičnog predstavnika u Hrvatskom saboru.
„Nakon 20 godina sve su bošnjačke organizacije, udruge i vijeća podržali moju kandidaturu. Praktički sam kandidat svih bošnjačkih organizacija koje trenutno djeluju u Hrvatskoj“, naglasio je.