U intervju za Radio televiziju HercegBosne iz Mostara Plenković je rekao kako je bio iznimno zadovoljan jer se uspjelo uvjeriti druge kolege u Europskom vijeću da odobre otvaranje pregovora s BiH.
„Ova odluka na najvišoj razini predsjednika država i vlada je sjajan poticaj za daljnje reforme i hvatanje koraka za ulazak BiH u konvoj kojemu su se nešto ranije priključile Ukrajina i Moldova“, rekao je Plenković.
Pojasnio je kako je prije zasjedanja Europskog vijeća lobirao kod dužnosnika Nizozemske, Švedske, Danske, Finske, Njemačke, Luksemburga koji su imali rezervu prema bosanskohercegovačkom napredovanju prema EU. Po hrvatskome premijeru, iznimno konstruktivnu ulogu u odobravanju otvaranja pregovora s BiH imao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Plenković je ranije u subotu uz Zagrebu primio ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića kojemu je čestitao na odluci Europskog vijeća o otvaranju pregovora s BiH, naglasivši da je osobno vrlo sretan zbog te činjenice.
Hrvatski premijer vjeruje da BiH može ubrzano napredovati prema EU provodeći reforme te je ocijenio Izborni zakon i prestanak preglasavanja Hrvata ključnim prioritetom.
“Izborni zakon je temelj. Za mene kao predsjednika Vlade i HDZ-a je ključno da se riješi legitimno predstavljanje Hrvata u Predsjedništvu BiH jer ta anomalija postoji od 2006. To nije dobro. To je poruka nepoštovanja prema jednom konstitutivnom narodu i izvrtanje duha, slova i dogovora iz Daytona“, istaknuo je hrvatski premijer.
U četiri navrata je na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima dominantno Bošnjaka biran Željko Komšić s kojim hrvatski vrh izbjegava susrete.
Južna plinska interkonekcija
Plenković je stao u obranu predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora te zemlje Dragana Čovića kojega su u više navrata kritizirali predstavnici američke administracije.
Čović inzistira na uspostavi plinske kompanije sa sjedištem u Mostaru koja bi izgradila i upravljala novim plinovodom preko kojega bi se BiH trebala spojiti s Hrvatskom, dok američki dužnosnici inzistiraju da to bude kompanija BH Gas iz Sarajeva.
Plenković je pojasnio kako je strateški interes Hrvatske ‘kapitalizirati’ LNG terminal na Krku omogućavajući BiH diverizificiranje opskrbe plinom koja ga trenutačno dobiva iz Rusije te istodobno zaštititi interese Hrvata u BiH.
„Koje god rješenje bude nađeno u BiH, to treba biti rješenje u kojem Hrvati kao ravnopravan konstitutivan narod - budući da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje žive Hrvati u Bosni i Hercegovini - moraju imati ključnu ulogu. Za nas tu nema nikakve dvojbe. Zato smo tu podržali Dragana Čovića”, rekao je on.
Milanović otežao glasovanje izvan RH
Govoreći o održavanju parlamentarnih izbora izvan Hrvatske, premijer Plenković koji je i čelnik HDZ-a ocijenio je kako je hrvatski predsjednik Zoran Milanović "izabrao bizaran datum kako bi otežao glasanje Hrvata izvan Hrvatske".
Milanović je raspisao izbore za srijedu, 17. travnja.
„Ja vjerujem da će se mnogi Hrvati još više odazvati na izbore i glasati za HDZ“, istaknuo je.
Izrazio je očekivanje da će u XI. Izbornoj jedinici HDZ ponoviti rezultat s izbora 2020. i osvojiti sva tri saborska mandata.