Iznad tog turističkog središta i tradicionalnog ribarskog mjesta nalazi se vrh Perun, visine 880 metara, a nekoliko stotina metara niže je stijena Voloski kuk, čija imena jasno pokazuju staroslavensko porijeklo, s obzirom na to da su Perun i Veles dva najistaknutija božanstva drevne mitologije.
Podno Peruna i Voloskog kuka, 450 metara iznad mora, nalazi se danas napušteno selo Trebišća, koje je stoljećima privlačilo mještane mnogih okolnih naselja zahvaljujući mlinu na potoku koji protječe selom. Mlin je prema pisanim tragovima sagrađen u 16. stoljeću. U Trebišćima je nekoliko očuvanih kuća, do njih se stiže strmim usponom od mora uz susjedno selo Potoki, cestom kojom se u gornjem dijelu mogu koristiti samo mještani tog sela. Zbog smještaja u dubokoj udolini, Trebišća su nekoliko mjeseci tijekom zime bez sunčeva svjetla. I ime ovog mjesta govori da su tu boravili najstariji slavenski doseljenici, jer po jednim tumačenjima dolazi od riječi treba, što na staroslavenskom znači žrtva, pa bi bila riječ o mjestu namijenjenom žrtvovanju, a po drugima Trebišća znače krčevinu, odnosno iskrčeno zemljište.
Ti stari toponimi potaknuli su istraživanja povezanosti lokaliteta sa slavenskom mitologijom još 2005. u okviru Katedre Čakavskog sabora Mošćeničke Drage, a nastavili su ih istaknuti znanstvenici Radoslav Katičić, Tomo Vinšćak, Vitomir Belaj i drugi. Istraživanja su potvrdila da su prvi slavenski stanovnici na Kvarneru krajoliku pridavali mitološke odlike, tako da je Perun, vladar neba i vrha svetog stabla svijeta, postao vrh, a Veles koji vlada podzemnim kraljevstvom u blatu i vodi, smješten je u sjenoviti i vlažni kanjon pokraj Trebišća.
Slijedom tih istraživanja, zahvaljujućim trima europskim fondovima, Culturecovery, Mitski park i Urbana aglomeracija – povežimo se baštinom, Općina Mošćenička Draga oživjela je Trebišća, obnovila mlin i jednu od kuća, postavila edukativne ploče na stazi prema središtu općine.
Projektom Mitski park su se Trebišća i Perun povezali sa selom Rodik na jugozapadu Slovenije, blizu granice s Italijom, gdje su također snažni tragovi staroslavenske tradicije. Ovaj projekt je u Trebišću omogućio rekonstrukciju mlina, obnovu mosta preko potoka i postavljanje skulptura umjetnika Ljube de Karine uzduž staze do mjesta. Uslijedio je projekt Povežimo se baštinom, u okviru riječke aglomeracije. On je Trebišćima donio obnovu najveće kuće u selu u interpretacijski centar, Kuću stabla svijeta. U njoj je simbolički sagrađeno stablo svijeta, od podruma do potkrovlja, s Perunom na vrhu kao orlom i Velesom kao zmijom na dnu, a ujedno je predstavljena njihova neprestana borba.
Uspostavljena je mitsko-povijesna staza od Mošćeničke Drage, kroz Trebišća do vrha Peruna, duljine 13 kilometara, a uz selo je uređeno i tematsko dječje igralište.
Načelnik Mošćeničke Drage Riccardo Staraj ističe da je vrijednost tih triju europskih projekata oko 1,4 milijuna eura, od čega je općina uložila između 10 i 15 posto, ovisno o pojedinom projektu. Da nije bilo europskih projekta, ne bi se to moglo učiniti, rekao je.
U njegovoj viziji preostaje urediti još jednu kuću u koju bi se smjestila konoba s ognjištem i velikim stolom za 10 do 15 ljudi, u kojoj bi se mogli vinom i pršutom okrijepiti posjetitelji. Uz to, planira još jednu kuću u selu preurediti za postav ovdašnje flore i faune i time zaokružiti priču.
Namjera je omogućiti koncesioniranje ovog područja, tako da općina zainteresiranima ponudi upravljanje Trebišćima, organiziranje dolazaka skupina posjetitelja i pružanje usluga prehrane i pića. Zauzvrat bi koncesionar održavao sve obnovljeno.
"Staza je jako promovirana i više joj ne treba dodatne medijske prezentacije, te privlači mnogo posjetitelja, iako pristup nije najlakši", rekao je Staraj. "Ne želimo da se to previše komercijalizira, da posjetitelji dolaze automobilima, jer je riječ o uistinu posebnom području. To je možda najoriginalnija atrakcija općine", naglasio je. Staraj je naveo da se područje može dati u koncesiju kad isteknu razdoblja europskih fondova, a to je još nekoliko godina. "Koncesija je jedini model da sve ostvareno preživi, jer mi kao općina nemamo dovoljno proračunskog novca za održavanje", zaključio je.
Kuća stabla svijeta potpuno je uređena prije Nove godine, a formalno je otvorenje planirano tijekom veljače, zajedno s otvorenjem interpretacijskog centra u starom gradu Mošćenice i uređene rodne kuće književnika Eugena Kumičića u Brseču, kao dijelovima projekta Povežimo se baštinom na području Mošćeničke Drage. U prvom razdoblju će se Kuća stabla svijeta otvarati uz prethodnu najavu.