Vijeće bi trebalo usvojiti odluku o uključivanju govora mržnje i zločina iz mržnje među kaznena djela u smislu članka 83. stavka 1. UFEU-a (tzv. "zločini EU-a") do kraja sadašnjeg zakonodavnog mandata, kaže Parlament u usvojenom izvješću. To su zločini posebno teške prirode s prekograničnom dimenzijom, za koje Parlament i Vijeće mogu uspostaviti minimalna pravila za definiranje kaznenih djela i sankcija. Izvješće su zastupnici usvojili na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u četvrtak s 397 glasova za, 121 protiv i 26 suzdržanih, izvijestio je Europski parlament .
Trenutačno se kazneni zakoni država članica bave govorom mržnje i zločinima iz mržnje na različite načine, dok se pravila na razini cijele EU primjenjuju samo kada su takva kaznena djela počinjena na temelju rase, boje kože, vjere, podrijetla ili nacionalnog ili etničkog podrijetla.
Uz porast mržnje u Europi, prošle su dvije godine otkako je dostavljen relevantni prijedlog Komisije, a Vijeće nije postiglo napredak u vezi s njim. Zastupnici u Europskom parlamentu pozivaju na korištenje "prijelaznih klauzula" za prevladavanje prepreka koje postavlja potreba za jednoglasnošću.
Parlament poziva Komisiju da razmotri „otvoreni” pristup, pri čemu razlozi za diskriminaciju neće biti ograničeni na zatvoreni popis, kako bi bili sigurni da pravila pokrivaju incidente motivirane novom i promjenjivom društvenom dinamikom. Naglašava da se sloboda izražavanja, koliko god bila kritična, ne smije iskorištavati kao štit za mržnju i naglašava da zlouporaba interneta i poslovnog modela platformi društvenih medija doprinosi širenju i pojačavanju govora mržnje.
Eurozastupnici također traže da se posebna pažnja posveti maloljetnicima, uključujući zlostavljanje u školama i internetsko zlostavljanje, te pozivaju na čvrst okvir za žrtve, s međusektorskim pristupom, obukom za relevantne stručnjake i mjerama za osiguranje sigurnog pristupa pravdi, specijaliziranu podršku i odštete, kao i sigurno okruženje za povećanje prijavljivanja incidenata.
Izvjestiteljica Maite Pagazaurtundua ocijenila je da se „osim nedostatka sveobuhvatnog europskog pravnog okvira za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje, suočavamo s novom društvenom dinamikom kroz koju se normalizacija mržnje razvija vrlo brzo".
"Moramo zaštititi sebe kao društvo i ljude koji su napadnuti, proganjani i maltretirani, dok odgovaramo na radikalne mreže i ekstremnu polarizaciju koji pružaju plodno tlo za ponašanja koja krše temeljna prava. Tražimo od Vijeća da konačno da zeleno svjetlo zakonodavstvu protiv zločina iz mržnje i govora mržnje na razini EU-a, uvijek u skladu s načelom proporcionalnosti i jamčeći građanima slobodu izražavanja”, rekla je španjolska europarlamentarka iz redova liberala.
U raspravi o izvješću sudjelovala je hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) koja je podsjetila na slučaj Nicole Fox, mlade Irkinje koja je počinila samoubojstvo zbog vršnjačkog zlostavljanja na internetu, i na nužnost kriminalizacije cyberbullyinga.
„Postoje brojni primjeri koji nerijetko predstavljaju uvertiru za nasilje. Digitalne platforme, različite zatvorene komunikacijske skupine, odnosno kanali, plodno su tlo za multiplikaciju poruka mržnje, često s dalekosežnim posljedicama“, rekla je Glavak.
Upozorivši da su vršnjačko nasilje i prevelika izloženost mladih nasilju ozbiljan problem današnjice, Glavak je iznijela podatke iz istraživanja EU Kids Online koje je pokazalo da je gotovo 50 posto djece bilo izloženo nasilju na internetu.
„Ovo nije pitanje ograničavanja slobode govora. Radi se o zaštiti prava svih građana da žive bez straha od diskriminacije, nasilja i mržnje. Sloboda govora ne smije postati sloboda za širenje mržnje. Tu napravimo razliku“, poručila je Glavak, navodi se u priopćenju ureda zastupnice.