Kako je istaknuto u objavi na internetskoj stranici EIZ-a, uzrok određenog usporavanja se barem djelomično krije i u baznim efektima. No, u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, ukupan broj online oglasa u 2023. bio je veći za 37 posto, što upućuje na to da je potražnja na hrvatskom tržištu rada na povijesno najvišim razinama, izvijestili su iz EIZ-a.
Gotovo cijeli doprinos godišnjem rastu potražnje imali su oglasi u kojima se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, dok je potražnja za zaposlenicima s visokom stručnom spremom i niskom kvalifikacijom doprinijela za tek pola postotna boda.
Stoga se i udio oglasa sa srednjom stručnom spremom povećao za 1,2 postotna boda, na 61,9 posto, dok su se udjeli i visoke stručne spreme i niske kvalifikacije smanjili tijekom prošle godine.
Najviše pao interes za programerima
Tome u prilog govore i podaci o najtraženijih pet zanimanja među kojima su se nalazila zanimanja prodavača, konobara, kuhara, skladištara te vozača, koji se u odnosu na 2022. sa šestog popeo na peto mjesto i tamo zamijenio zanimanje knjigovođe.
Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima se traže prodavači, skladištari i vozači, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli programeri, informatičari, dizajneri i kuhari.
Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pao interes za programerima, koji su s 12. pali na 23. mjesto, dok su se teleoperateri i učitelji popeli za četiri mjesta - teleoperateri s 23. na 19., a učitelji s 14. na 10. mjesto, naveli su iz EIZ-a.
U 2023. godini značajnije se povećao i broj i udio ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 48,2 posto, 4,5 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije, napomenuli su.
Sve hrvatske regije ostvarile rast broja oglasa
Sve hrvatske regije ostvarile su rast broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 2,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s rastom za jedan postotni bod, istočna Hrvatska s 0,7 te južni Jadran s 0,4 postotna boda.
"Prema dolje su povukli" jedino oglasi iz inozemstva koji su pod utjecajem silaznog ekonomskog ciklusa u pojedinim zemljama eurozone doprinijeli ukupnom rastu broja oglasa s negativnim predznakom u iznosu od 0,6 postotnih bodova, napisali su EIZ-ovi analitičari.
OVI - Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).