"Do sada nismo vidjeli ovako brz oporavak od krize, a upravo on je dodatno otvorio tržište rada prema stranim radnicima", kaže ekonomist Damir Novotny, govoreći o velikom porastu broja stranih radnika.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), od 1. siječnja do 30. studenog 2023. godine ukupno je izdano 160.464 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u djelatnostima graditeljstva - 63.632, turizma i ugostiteljstva - 43.951, industrije - 22.249, prometa i veza - 10.456 i trgovine - 4.647.
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) je od siječnja do studenog 2023. godine obradio 160.445 zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranih radnika, dok je podneseno 190.696 zahtjeva.
Za usporedbu, do 2022. godine broj dozvola za boravak i rad stranih radnika kretao se ispod sto tisuća, a tek 2022. godine broj se penje do 124.121 izdanih dozvola.
Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 104.432 dozvola, 37.402 za produljenje dozvola, te 18.630 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva - 16.675.
"Ovakav porast je neizbježan", rekao je Novotny i dodao "našem gospodarstvu treba ljudi, a naši ljudi odlaze u druge države i vraćaju se tek kada otiđu u mirovinu".
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima više od 43 posto stanovništva iznad 50 godina.
"Natalitet je u opadanju, a jedan od načina da gospodarstvo radi je uvoz radnika", kaže Novotny.
Bujanje agencija za zapošljavanje i za posredovanje pri zapošljavanju
Prema podacima iz MUP-a, iz susjednih zemalja i dalje pristižu radnici te je prošle godine u razdoblju do 1. siječnja do 30. studenog 2023. izdano 36.012 dozvola za radnike i radnice iz Bosne i Hercegovine, 22.980 iz Srbije, iz Sjeverne Makedonije 13.412, Kosova 9.922 i Albanije 4.244.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever kaže da jedina prednost Hrvatske naspram ostatka Europske unije (EU) za tradicionalne strane radnike, poput Bosanaca, Hercegovaca i Srba, postaje samo jezik.
"Zarada je veća u Njemačkoj, ali blizina i poznavanje jezika mnogo znači", rekao je Sever.
Dok iz Hrvatske odlaze Hrvati i tradicionalni strani radnici, za radnike s Bliskog istoka izdano je približno 53.204 dozvola za boravak i rad od čega je radnicima iz Nepala izdano 20.900, 14.317 iz Indije i 7.822 iz Bangladeša.
Ukidanje kvota za zapošljavanje stranih radnika koje je stupilo na snagu 1. siječnja 2021. godine stvorilo je prostor za veći priljev stranih radnika.
Dokaz tome je evidencija Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike gdje je 2018. godine upisano 109 agencija za posredovanje pri zapošljavanju i 187 agencija za privremeno zapošljavanje, a taj broj svake godine raste.
Tako je 2019. evidentirano 170 agencija za posredovanje pri zapošljavanju, 2020. njih 216, a zatim dolazimo do godine kada je ukinuta kvota za zapošljavanje stranih radnika i broj agencija je buknuo na 291. Već sljedeće godine agencija za posredovanje bilo je 424, a prošle godine evidentirano je 566 agencija za posredovanje pri zapošljavanju.
Povećan je i broj agencija za privremeno zapošljavanje - 2018. bilo ih je 187, već sljedeće godine 255, a 2020. broj je skočio na 311.
Za razliku od agencija za posredovanje pri zapošljavanju, broj agencija za privremeno zapošljavanje u 2021 pao je na 292, no iduće godine broj je skočio na 448, a u 2023. godini na 657.
Izmjena Zakona o radu u periodu od 2018. do 2023. bilo je nekoliko, a većina se ticala upravo stranih radnika i prihvaćanja europskih direktiva. Novotny kaže da je Zakon o radu prepun rupa i iznimno nejasan, a da Zakon o strancima treba još doraditi.
"Prema Zakonu o radu, agencije za privremeno zapošljavanje i agencije za posredovanje pri zapošljavanju nemaju određen postotak provizije na zaradu kao, na primjer, agencije za nekretnine kojima je plafon tri do 3,5 posto", rekao je Novotny. Prema tome, mogu zaračunavati znatno no veću proviziju.
Agencije za privremeno zapošljavanje i agencije za posredovanje pri zapošljavanju doživjele su apsolutni bum na tržištu, a pogledamo li njihove godišnje prihode dostupne na servisima Fine, oni iz godine u godinu rastu.
Neregulirani profit
Agencije nadgleda Državni inspektorat iz kojeg poručuju da u inspekcijskim nadzorima obavljenim u 2023. godini nisu utvrđene povrede odredbi koje propisuju da fizičke i pravne osobe djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem za tražitelje zaposlenja, obavljaju djelatnost bez naknade te djeluju nepristrano u odnosu na tražitelje zaposlenja i poslodavce.
Iako agencije nadzire inspektorat, sam profit se ne regulira, a Novotny kaže da je velika suradnja hrvatskih agencija i onih stranih.
Sever kaže da nije rijetkost da se radnici zaduže u svojim matičnim zemljama kako bi uopće došli do Hrvatske i novac koji zarade u Hrvatskoj putuje u matične zemlje kako bi se otplatio dug.
Kontaktirali smo nekoliko agencija, ali nijedna nije htjela razgovarati o temi dovođenja stanaca i visini naknada.
Helena Tučkorić