FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u studenom u prosjeku 120,4 boda i bio je gotovo nepromijenjen u odnosu na listopad kada se spustio na najnižu razinu u ožujka 2021. godine.
U odnosu na prošlogodišnji studeni bio je manji za 10,7 posto.
Žitarice su studenom pojeftinile za 3,0 posto u odnosu na listopad, pritisnute oštrim padom cijena kukuruza i pšenice.
No, biljna ulja poskupjela su za 3,4 posto u odnosu na listopad, potaknuta skokom cijena palmiog ulja, za više od šest posto zbog pojačane potražnje i sezonski uvjetovane slabije ponude velikih proizvođača.
Zamjetno su porasle i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 2,2 posto u odnosu na listopad, na valu snažne potražnje za maslacem i obranim mlijekom u prahu u sjeveroistočnoj Aziji i pojačane predblagdanske kupovine u zapadnoj Europi.
Poskupio je i šećer, za 1,4 posto, zbog pogoršanih izgleda proizvodnje na Tajlandu i u Indiji. U odnosu na prošlogodišnji mjesec bio je skuplji za 41,1 posto.
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u ovoj godini, na 2,893 milijarde metričkih tona, što predstavlja povećanje za 0,9 posto u odnosu na 2022.
U osvrtu na novu sezonu koja je počela ovog ljeta agencija bilježi početak sjetve ozime pšenice na sjevernoj hemisferi, uz primjedbu da bi zasijana površina mogla biti manja nego lani zbog nižih cijena.
Zalihe bi unatoč tome trebale na kraju sezone idućeg ljeta biti veće nego na početku, za 2,7 posto, izračunali su u FAO-u.
Potvrdili su procjenu prema kojoj bi se obujam trgovine žitaricama u sezoni 2023/2024. trebao smanjiti za 1,8 posto.