Europska komisija je u utorak pozvala na stvaranje globalnog saveza za borbu protiv krijumčarenja ljudi te predložila zakonski okvir koji bi trebao pomoći u sprječavanju te aktivnosti koja dovodi do nezamislivih patnji ljudi koji pokušaju domoći se razvijenog dijela svijeta.
“Činjenica je da se niti jedna država pa ni Hrvatska ne može boriti sama s pitanjem migracija i protiv krijumčara, koji su uglavnom dio mreža čije su glave negdje izvan Europske unije i ukoliko ne napravimo savez s državama preko kojih i iz kojih migranti kreću prema Europi teško da možemo očekivati nekakav boljitak”, rekao je Božinović koji je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji o globalnom savezu za borbu protiv krijumčarenja ljudi.
Kriminalne organizacije koje krijumčare migrante ne iskorištavaju samo patnju ljudi nego predstavljaju širu sigurnosnu prijetnju, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru na otvaranju Međunarodne konferencije o globalnom savezu za borbu protiv krijumčarenja ljudi.
Ministar Božinović je izrazio zadovoljstvo inicijativom Komisije, ističući da je on to predlagao na gotovo svim sastancima ministara unutarnjih poslova država članica Europske unije.
“Za nas je najvažnije da je ova konferencija organizirana. To je nešto za što se mi zalažemo cijeli niz godina, od početka mandata ove vlade na svakom Vijeću EU-a sam postavljao pitanje problema krijumčarenja migranata kojim se treba baviti na europskoj razini”, rekao je Božinović.
Na konferenciji se okupilo 415 sudionika iz 57 zemalja svijeta.
Božinović kaže da bi direktiva koja bi mogla biti dogovorena za oko godinu i pol dana trebala definirati pitanje samog pojma krijumčarenja i ujednačiti sankcije za to na razini cijele Unije.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova posebno ističe važnost policijske suradnje između država članica EU-a, naročito po pitanju kompenzacijskih mjera koje su jedan od najučinkovitijih načina za borbu protiv krijumčara.
“Moj je prijedlog danas ovdje bio da što više budemo surađivali po pitanju kompenzacijskih mjera između policija susjednih zemalja to će s vremenom prestati potreba za uvođenjem kontrola na unutarnjim granicama šengenskog prostora”, rekao je Božinović. Dodao je da, prema svim pokazateljima, višestruko više, čak 20 puta više, ilegalnih migranata koriste alternativne smjerove i ne prelaze granicu tamo gdje ih policija očekuje na glavnim prometnim pravcima.
Uspješnom borbom protiv krijumčara dolazak migranata prešao bi u sferu legalnog kretanja u EU-u, a oni su Uniji potrebni zbog nedostatka radne snage.
“Nitko ne negira potrebu za migrantima, ali mi se moramo dovesti u poziciju da sami odlučujemo tko ulazi u Europsku uniju, a da to ne rade krijumčari”, rekao je Božinović.
Rekao je da velika većina krijumčara, a u Hrvatskoj je to više od 70 posto, nisu državljani neke od zemalja članica Unije, što dodatno upućuje na suradnju sa susjednim zemljama koje su na tranzitnim rutama, u hrvatskom slučaju to su zemlje zapadnog Balkana.
Predsjednica Komisije Von der Leyen je rekla na početku konferencije da prvi korak u borbi protiv krijumčara treba biti odvraćanje ljudi da krenu na opasan put i da svoju sudbinu predaju u njihove ruke.
Za to je potrebna suradnja u upravljanju granicama, razmjena obavještajnih podataka, informativna kampanja. Većina nelegalnih prelazaka granica oglašava se na društvenim mrežema, organiziraju se preko aplikacija za slanje poruka i plaćanje se obavlja digitalnim putem, stoga se taj problem može rješavati samo na međunarodnoj razini u suradnji s internetskim platformama, rekla je predsjednica Komisije.