“Svi koji mogu trebaju plaćati, a sredstva iz tog fonda trebaju ići onima kojima je najpotrebnije, koji su na udaru suša, poplava, a nisu odgovorni za klimatske promjene”, rekao je Hoekstra u intervjuu za European Newsroom (ENR), zajednički projekt dvadesetak europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.
“Riječ je o ograničenom broju zemalja, a ne o bilo kojima koje osjećaju posljedice klimatskih promjena jer nažalost, to je slučaj sa svima”, rekao je povjerenik.
Na globalnoj klimatskoj konferenciji COP 27 održanoj prošle godine u Egiptu načelno je dogovorena uspostava fonda za naknadu štete i gubitaka od klimatskih promjena, ali ostaje pitanje tko će ga financirati: zapadne industrijske zemlje koje su povijesno odgovorne za većinu emisija, ili zemlje u usponu poput Kine te tko će biti njegovi korisnici.
To pitanje bit će jedno od najvažnijih na predstojećoj konferenciji COP 28, koja krajem sljedećeg tjedna počinje u Dubaiju.
Na pitanje hoće li Kina moći biti korisnik toga fonda u koji će, između ostalih, uplaćivati i EU, Hoekstra je rekao da “s obzirom na golemu zadaću pred nama, svi koji mogu platiti, trebaju to učiniti”.
Kina je napravila golemi napredak, drugo je gospodarstvo u svijetu, ima podjednak broj električnih automobila kao i EU. S ekonomskom moći dolazi i odgovornost”, rekao je povjerenik.
Pregovori o tom fondu na kojem inzistiraju zemlje u razvoju uvelike će utjecati na predstojeću klimatsku konferenciju na kojoj se nastoji postići dogovor o zajedničkim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova odgovornih za klimatske promjene.
Na pitanje treba li revidirati ambiciozni europski Zeleni plan, jesu li njegovi ciljev dohvatljivi s obzirom na aktualnu situaciju, rat u Ukrajini, pandemiju, Hoekstra je rekao da ne vidi alternativu tome planu.
“Ne postoji alternativa, nego da nastavimo s njim, s ambicijama koje imamo”, rekao je.
Dodao je da pritom treba graditi mostove s drugim dijelovima svijeta kako bi svi sudjelovali u naporima za zaštitu klime jer je na kraju krajeva Europa odgovorna samo za 7 posto emisija stakleničkih plinova.
“Dakle, 93 posto emisija događa se izvan Europe i ako to ne riješimo i dalje ćemo imati klimatske promjene koje neće pogađati samo ostatak svijeta nego i Europu”, zaključio je.