Protokol o postupanju policije, novinara i drugih medijskih djelatnika na javnim okupljanjima od interesa javnosti bio je potpisan 22. rujna, a konkretiziran je prvi puta dopisom Policijske uprave zagrebačke da će novinarima i medijskim djelatnicima na prostoru održavanja prosvjeda 7. listopada ''odrediti i osigurati prostor za medijsko izvješćivanje i predstavnika policije za odnose s javnošću, a za potrebe izvješćivanja i medijskog praćenja događaja u sigurnim uvjetima''.
Osim toga, u dopisu se ističe da će ''sigurno mjesto biti adekvatno označeno'', ali i da su novinari u svom radu slobodni i nisu dužni koristiti sigurno mjesto, već im je ono na raspolaganju i pruža ''neposrednu zaštitu policijskih službenika''. Uz to, bila je istaknuta preporuka, da novinari i medijski djelatnici budu, budu vidljivo označeni reflektirajućim prslucima s natpisom „PRESS“ ili drugim odgovarajućim napisom ''kao oblikom vizualne identifikacije''.
''Potpisan protokol u primjeni daje načelnu sigurnost novinarima na terenu. Ono što u tom protokolu nedostaje su sastanci s policijom uoči javnih događanja visokog rizika što je, primjerice, praksa koju imaju Francuzi. Osim toga, oni imaju praksu da svaki novinar na terenu ima broj policajca kojega može nazvati'', kazala je za Hinu glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva (HND) Melisa Skender.
Dodala je i da je protokol, u sklopu sporazuma koji su potpisali ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i čelnica Sindikata novinara Maja Sever, izrađen na inzistiranje hrvatske novinarske struke i na temelju preporuka razvijenijih europskih zemalja. Ocijenila je i da je početak njegove primjene za svaku pohvalu, iako je u nekim dijelovima donekle ograničavajući.
Konkretno, preporučeni specijalni reflektirajući prsluk s natpisom ''press'', prema njezinu sudu, istovremeno štiti ali i ugrožava novinara u izvještavanju s javnih događaja visokog rizika. ''Sumnjam da će to veliki broj novinara koristiti'', kazala je Skender.
Među prvima u EU u provedbi akcijskih planova za unapređivanje zaštite novinara
S druge stane, u novinarskim strukovnim organizacijama tek očekuju konkretne rezultate primjene drugog potpisanog protokola koji se odnosi na postupanje policije prilikom saznanja o kaznenom djelu na štetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadaća. Cilj tog protokola jest, kako je istaknuo ministar Božinović prilikom potpisivanja, stvaranje pretpostavki za učinkovito provođenje kriminalističkih istraživanja kaznenih djela.
Pritom su bili predstavljeni i podaci prema kojima je do 1. rujna ''policija evidentirala pet događaja u vezi s osobama koje obavljaju novinarsku djelatnost''. S druge strane, bilo je kazano i kako je tijekom 2022. ''policija evidentirala deset, a 2021. petnaest događaja u vezi s osobama koje obavljaju novinarsku djelatnost''.
Zaključno, ministar Božinović istaknuo je i očekivanja od primjene protokola dogovorenih s novinarskim organizacijama. ''Naša su očekivanja da ćemo Sporazumom doprinijeti razvoju međusobne suradnje, uvažavanju i razumijevanju te unapređenju ugleda i profesionalnog integriteta policijske i novinarske struke, a s ciljem osiguranja i očuvanja poticajnog i sigurnog okruženja te otklanjanja opasnosti u obavljanju radnih zadaća''.
Za istaknuti jest i da se prva konkretna primjena novog protokola za povećanje sigurnosti novinara dogodila početkom listopada, istovremeno kada se u Rigi u Latviji održavao i prvi sastanak nacionalnih koordinatora kampanje Vijeća Europe za sigurnost novinara gdje je kao hrvatska nacionalna koordinatorica sudjelovala i predstavnica Ministarstva kulture i medija, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija, Jasna Vaniček-Fila koja je i predstavila nedavno potpisane protokole.
''U Europi su dobro ocijenjene ove dvije mjere, a uključivši i predložene mjere suzbijanja SLAPP tužbi, mislim da smo među prvim zemljama EU u provedbi nacionalnih akcijskih planova za unapređivanje zaštite novinara. Ove protokole mnoge zemlje još nemaju, a na sastanku nacionalnih koordinatora dogovor je da će se u budućnosti dijeliti najbolje prakse pojedinih zemalja'', kazala je za Hinu Vaniček-Fila.
Miroslav Edvin Habek