Tim povodom na konferenciji za novinare na zagrebačkom Agronomskom fakultetu okupile su se inovatorice iz ruralnih krajeva koje sudjeluju u EU-ovom projektu Grass Ceiling, kojim se želi potaknuti inovativnost žena na selu i promovirati njihovu važnost i proizvode, te aktivnosti kojima se može popraviti njihov položaj.
To je istraživački i akcijski projekt kao dio EU-ova projekta Obzor Europa, u kojemu je uz Hrvatsku još osam zemalja, a u svakoj je odabrano osam seoskih žena s inovacijskim potencijalom.
Projekt je počeo ove godine i trajat će tri, do kraja 2025., a Hrvatska je kao partner za to dobila nešto manje od sto tisuća eura, rekla je predstojnica Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj Agronomskog fakulteta Nataša Bokun, koja sudjeluje u projektu.
Uz njih, tu su još i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), ispred koje je Tajana Radić naglasila da se u sklopu projekta osnivaju laboratoriji koji služe za savjete i umrežavanje tih žena, praćenje njihovog rada i napretka te za povećanje njihove vidljivosti i u Hrvatskoj i u EU-u.
"Cilj je i da projekt pridonese uvrštavanju inovacija seoskih žena u nacionalne strateške planove, pa i one za financiranje, što su neke zemlje u projektu, poput Španjolske i Irske već učinile tj. povećale sredstva za to, što se očekuje i u Hrvatskoj”, dodala je Radić.
"Bez žena nema sela"
Bokun je iznijela nalaze iz novih istraživanja EU po kojima se neravnopravan položaj i podcijenjenost ruralnih žena ogleda u svim sferama života, najviše u ekonomiji i puno težem dolaženju do sredstava za financiranje, samo zato što su žene.
"Žene na selu rade u prosjeku i oko 22 sata tjedno tzv. nevidljivog posla uz sav onaj vidljivi, pa je i tu neravnopravnost. U Hrvatskoj primjerice od tih nešto manje od 30 posto žena nositeljica OPG-ova, pitanje je koliko one zapravo i stvarno donose odluke, i to su sve teme na kojima treba dodatno raditi”, upozorila je Bokun.
Složila se s tvrdnjom da "bez žena nema sela”, kao i ostale okupljene seoske inovatorice, među kojima je primjerice i Marija Svetić iz Ličkog Novog kod Gospića koja se 'probija' proizvodnjom drvenih lampi od ostataka hrastovih greda.
Kazala je da im je projekt jako važan za savjete što, kako i kuda se obratiti, za promociju, ali i prodaju, pri čemu ne sumnjaju u isplativost svojih inovacija jer potražnja postoji.
Sudionice projekta su u dobi od 30-ak do 60-ak godina, iz raznih su ruralnih dijelova Hrvatske, a među inovacijama koje razvijaju su primjerice i antistres i loptice za sušilice od ostataka ovčje vune Jaminke Gršković, koja je kazala da je time našla način da taj otpad ne propadne nego se upotrijebi u kućanstvu.
Tijekom trajanja tog projekta, uključeni se sastaju tri puta godišnje, komuniciraju i na dnevnoj bazi, a inovacije i proizvode predstavljaju i u Bruxellessu i drugdje, pa je i Svjetski dan seoskih žena prilika da se to promovira, rekla je Bokun.