U kratkoj izdvojenoj izjavi o migracijama Charlesa Michela kaže se da su migracije "europski izazov koji traži europski odgovor", te da će EU "slijediti sveobuhvatan pristup migracijama".
On, među ostalim, uključuje partnerstva sa zemljama podrijetla i tranzita, rješavanje temeljnih uzroka migracija, učinkovitiju zaštitu vanjskih granica EU-a te odlučnu borbu protiv organiziranog kriminala.
Poljska i Mađarska time su drugi put u nekoliko proteklih mjeseci blokirale zajedničku izjavu Europske unije o migracijama zbog razlika u stajalištima.
Po dolasku na samit, mađarski premijer Viktor Orban dao je do znanja da nije spreman na kompromis. Orban je izrazio nezadovoljstvo zbog toga što su važne odluke za planiranu reformu migracijske politike donesene nedavno većinom glasova i protivno volji Mađarske i Poljske.
Orban inzistira da takve odluke budu donesene konsenzusom.
Deklaraciju nije podržao ni poljski premijer Mateusz Morawiecki.
"Kao odgovoran političar, odbacujem cijeli paragraf zaključaka sa samita koji se tiče migracija", napisao je Morawiecki na platformi X.
Mađarska i Poljska snažno se opiru prijedlogu da migranti koji dolaze u države članice na obodu Unije, kao što su Italija i Grčka, budu premještani u druge zemlje članice Unije.
"Njihov je problem pitanje solidarnosti i podijeljene odgovornosti, to je rasprava koju vodimo već deset godina", rekao je u izjavi nakon završetka neformalnog samita EU-a u Granadi hrvatski premijer Andrej Plenković.
No, blokiranje planirane zajedničke deklaracije o migracijama ne utječe na pripremu reforme, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u petak je optimistično kazala da očekuje dovršetak reforme migracijske politike idućih mjeseci.
Nakon pada broja dolazaka migranata zbog pandemije covida-19, priljev u EU raste zadnjih mjeseci.
Proširenje EU
Deklaracija iz Granade donesena na kraju neformalnog sastanka EU-a odnosi se na ključne političke, ekonomske i sigurnosne teme kojima će se EU baviti u nekoliko sljedećih godina.
Među njima se ističe pitanje proširenja za koje se kaže da je "geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i napredak".
"I Europska unija i buduće članice moraju biti spremne" da bi došlo do širenja EU-a, kaže se u deklaraciji.
Charles Michel ranije je izjavio da želi da EU bude spremna za proširenje do 2030.
Premijer Plenković je, govoreći o "biti trenutka u politici proširenja gdje smo danas", kazao da je "nakon ruske agresije došlo do geostrateškog pogleda na pitanje proširenja. Da nije bilo Putinove agresije na Ukrajinu niti bi Ukrajina sada bila zemlja koja je podnijela zahtjev za članstvo, niti bi se tako munjevito Ukrajina, Moldavija i Gruzija pridružile zemljama jugoistoka Europe koje su u politici proširenja".
"Vanjski element je ubrzao ovaj proces i učinio ga puno više političkim nego što je to bilo prije", naglasio je Plenković.
Crna Gora i Srbija već godinama vode pregovore, Sjeverna Makedonija i Albanija tek su ih službeno otvorile prošle godine. Bosna i Hercegovina dobila je status kandidata u prosincu prošle godine, pola godine nakon što je isti dodijeljen Ukrajini i Moldaviji. Kosovo ima status potencijalnog kandidata, a Gruzija europsku perspektivu. Turskoj su pregovori blokirani od 2018. i nema naznaka da bi se to uskoro moglo promijeniti.