“Proširit ćemo već postojeću suradnju sa Slovenijom, ove smo godine imali oko 450 zajedničkih ophodnji, a sada smo se dogovorili da će kroz provedbu kompenzacijskih mjera i hrvatski policajci biti na kontrolnim punktovima”, izjavio je Božinović koji u Bruxellesu na rubu sastanka ministara unutarnjih poslova EU-a razgovora sa slovenskim kolegom Boštjanom Poklukarom.
Slovenija je u srijedu uvela kontrolne policijske punktove uz granicu s Hrvatskom zbog pojačanih ilegalnih ulazaka migranata, a Božinović kaže da je to neopravdano doživjelo veliki odjek u javnosti iako se radi o praksi, koju provodi i hrvatska policija i riječ je o kompenzacijskim mjerama koje se provode od ulaska u šengenski prostor.
“Na tim famoznim punktovima bit će i hrvatski policajci jer mi vodimo zajedničku akciju i nema nikakve potrebe od toga stvarati nešto što nije”, rekao je Božinović.
“Kad smo ulazili u šengen govorili smo da ćemo preraspodjeliti jedan dio graničnih policajaca na kompenzacijske mjere koje zamjenjuju granične kontrole”, kaže Božinović.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova ističe da ilegalnim migracijama u velikoj mjeri upravljalju skupine organiziranog kriminala, da po riječima zapovjednika policije u Unsko-sanskom kantonu u BiH tamo operiraju afganistanske i pakistanske bande i da su neki pripadnici tih skupina nedavno uhićeni.
“Europska unija ne može dopustiti da joj krijumčari odlučuju tko će ulaziti na njezin teritorij. Poznato je da taj biznis donosi velike novce i možda je jedna od najprofitabilnijih kriminalnih aktivnosti, čak i profitabilnija od trgovine narkoticima”, rekao je Božinović.
Božinović isključuje mogućnost da europska agencija za granice Frontex dođe na hrvatsku stranu granice jer je hrvatska policija “apsolutno dostatna” za tu ulogu.
S druge strane, Hrvatska očekuje da će se smanjiti pritisak na njezine granice kada Bosna i Hercegovina potpiše statusni sporazum s Frontexom, što će omogućiti raspoređivanja europskih graničara na bosansko-hercegovačkoj strani.
Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a trebali bi u četvrtak izglasati zadnji element iz zakonodavnog paketa o migracijama i azilu.
Ministri će pokušati izglasati zajedničko stajalište o prijedlogu uredbe o upravljanju kriznim situacijama na vanjskim granicama. Na temelju zajedničkog stajalište, rotirajuće predsjedništvo moglo bi otpočeti pregovore s pregovaračima Europskog parlamenta o konačnom tekstu zakona. Ta uredba je posljednji element iz zakonodavnog paketa nazvanog Novi pakt o migracijama i azilu, koji ukupno sadrži 10 uredbi.
Božinović je izrazio optimizam da će se cijeli paket usvojiti do kraja mandata sadašnje Komisije i Parlamenta jer je u interesu svih da se osigura kontrolirani ulazak migranata.
“To je važan važan korak u stvaranju uvjeta za kontrolirani ulazak migranata, ali nije kraj cijele ove priče oko ilegalnih migracija. Njih će biti sve dok Europa bude daleko bolje mjesto za život nego krajevi i kontinenti iz kojih imigranti dolaze”, kaže Božinović.
Dodaje da dogovor nije lako postići zbog različitih interesa i različitog položaja država članica, jer nije isto biti na vanjskim granicama ili duboko unutar teritorija EU-a. Osim toga, zemlje prvog ulaska nisu krajnje odredište tih ljudi koji u EU-u traže bolji život.