„Ruski rat protiv Ukrajine dokazao je da postoji snažna potreba da se Europa prilagodi opasnijem i nepredvidljivijem geopolitičkom okruženju”, rekla je Njemica na zajedničkoj konferenciji za medije s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom EPP-a Manfredom Weberom. Dio te prilagodbe je i proširenje Unije.
„Vrlo je važno da objasnimo državama članicama i našim građanima da nas u novom geostrateškom okruženju proširenje na temu zasluga osnažuje i na našu je dobrobit”, rekla je predsjednica EK-a.
Govoreći o Hrvatskoj, ponovivši da je ona europska priča o uspjehu, von der Leyen je kazala kako je prošlo proširenje Unije bilo veliki uspjeh te da se to sada treba „replicirati s trenutnim kandidatkinjama”, na temelju njihovih zasluga u reformskom procesu.
Naglasila je da je EU pojačala svoje napore prema obrambenoj uniji i osnažila svoje veze s NATO saveznicima i drugim pouzdanim partnerima.
EU je Ukrajinu dosad vojno i financijski pomogao s više od 81 milijardi eura, a ruska ucjena energentima nije uspjela jer se Europa riješila ovisnosti o ruskom gorivu, a cijene su pale na predratnu razinu. Ključno je ipak da EU radi na razvoju čistih tehnologija jer one pojačavaju njezinu neovisnost i konkurentnost te stvaraju nova radna mjesta.
EU će u narednom razdoblju morati popraviti svoj sustav migracija i azila, što su pokazali posljednji događaji na Lampedusi na koju stižu deseci tisuća migranata. Šefica EK-a je sredinom mjeseca posjetila taj talijanski otok u blizini afričke obale s premijerkom Giorgiom Meloni.
„Naši građani s pravom očekuje da je Europa ta koja odlučuje tko dolazi i pod kojim uvjetima, a ne krijumčari i trgovci ljudima”, zaključila je.
Weber je pritom naglasio kako se pritom u obzir treba uzeti i humanitarni pristup kako bi se pomoglo onima kojima je to potrebno, kao što se pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Europi.
Plenković je naveo nekoliko glavnih izazova za sve europske zemlje danas, od kojih je prvi sigurnost, što proizlazi iz niza kriza poput dvogodišnje pandemije covida-19 te posljedica ruske agresije na Ukrajinu, a drugi konkurentnost europskog gospodarstva.
„Ostat ćemo ujedinjeni i podržavati Ukrajinu dokle god uspijevamo izbjeći socijalnu frakturu i održati društveni mir u našim zemljama”, poručio je Plenković.
Kao treću točku, Plenković je naveo proširenje Europske unije, rekavši da Hrvatska ima „mnogo stručnosti i znanja o trendovima u našem susjedstvu”, jugoistočnoj Europi.
„Smatramo da bi svi naši susjedi trebali ubrzati svoje reformske procese kako bi bili spremniji ući u sljedeće faze pristupnog postupka”, izjavio je Plenković, dodavši da se to također odnosi na napore Ukrajine i Moldavije.