Studija predviđa da će udio ljudi koji "umiru prije vremena" (ispod 75 godina) porasti za gotovo 6,5 posto zbog dugotrajnog razdoblja visokih cijena.
Najsiromašnija kućanstva doživjet će četiri puta veći broj smrtnih slučajeva nego najbogatija kućanstva, predviđa se, pri čemu će najsiromašniji morati trošiti veći dio svojih prihoda na energiju, čiji su troškovi naglo porasli.
Istraživači su proučavali utjecaj inflacije na stope smrtnosti u Škotskoj u razdoblju od 2022. do 2023., sa i bez vladinih mjera ublažavanja učinka inflacije.
Prikupljeni podaci zatim su korišteni za modeliranje različitih potencijalnih budućih ishoda očekivanog životnog vijeka u cijeloj Britaniji.
Bez ikakvih vladinih mjera inflacija mogla povećati broj smrtnih slučajeva za pet posto u najmanje siromašnim područjima i za 23 posto u najsiromašnijim.
S vladinim mjerama to se smanjuje na na dva posto za bogatije i osam posto za siromašnije, s ukupnom stopom od oko 6,5 posto.
Ukupni očekivani životni vijek smanjio bi se u svakom slučaju, dodaje se.
"Naša analiza pridonosi dokazima da je gospodarstvo važno za zdravlje stanovništva", rekli su istraživači.
"Utjecaj inflacije i stvarnog smanjenja dohotka na mortalitet vjerojatno će biti velik i negativan, s izraženim nejednakostima. Provedene mjere javne politike nisu dovoljne za zaštitu zdravlja i sprečavanje širenja nejednakosti", dodali su.
Inflacija u Britaniji usporila je u kolovozu s visokih 11,1 posto na 6,7 posto, ali je i dalje najviša u skupini zemalja G7, potaknuta izolacijom zbog koronavirusa, brexitom i ratom u Ukrajini.