"Studija ukazuje na povezanost između konzumacije ultraprerađene hrane i depresije, s oko 50 posto većim rizikom za one koji konzumiraju devet, ili više porcija dnevno u usporedbi s onima koji konzumiraju četiri porcije, ili manje", rekao je Gunter Kuhnle, profesor znanosti o hrani i prehrani na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji koji nije bio uključen u studiju.
Indistrijski prerađena hrana uključuje gotove juhe, umake, smrznutu pizzu, gotova jela i hranu poput hrenovki, kobasica, pomfrit, gazirana pića, kupovne kekse i kolače, bombone, krafne, sladoled, kao i mnogo druge hrane i pića koji sadrže umjetna sladila.
"Naša studija bila je usredotočena na vezu između hrane i naknadnog rizika od razvoja nove epizode depresije", rekli su koautori studije dr. Andrew T Chan i Daniel K. Podolsky, profesor medicine na Harvard Medical School i profesor imunologije i zaraznih bolesti na Harvard T.H. Chan School of Public Health u Bostonu.
"Međutim, također postoji mogućnost da za pojedince s kroničnom depresijom ultraprerađena hrana može pogoršati njihovo stanje", rekao je Chan, koji je također šef jedinice za kliničku i translacijsku epidemiologiju Opće bolnice Massachusetts u Bostonu.
Kada su znanstvenici promatrali određenu industrijski prerađenu hranu, također poznatu kao UPF, samo su hrana i pića napravljeni s umjetnim zaslađivačima bili povezani s povećanim rizikom od depresije među ispitanicima", rekao je Kuhnle.
"To je zanimljivo otkriće jer sugerira da vezu između unosa UPF-a i depresije pokreće jedan jedini čimbenik - umjetni zaslađivači", rekao je.
Zašto bi se takva hrana povezivala s pojavom depresije? Kao prvo, poznata je veza između industrijski prerađene hrane i kronične upale, rekao je Chan.
Upala je temeljni uzrok mnogih kroničnih bolesti.
Na primjer, studije su povezale tako prerađenu hranu s kolorektalnim rakom kod muškaraca i bolestima srca te ranom smrću i kod muškaraca i kod žena.
"Doslovno stotine studija povezuju industrijski prerađenu hranu s pretilošću, rakom, kardiovaskularnim bolestima i ukupnom smrtnošću", rekla je Marion Nestle, profesorica na Sveučilištu New York, u intervjuu za CNN 2022.
Studija iz 2014. otkrila je vezu između dijetalnih gaziranih pića i dijetalnih voćnih napitaka i depresije.
Ljudi koji su koristili umjetna sladila u svojoj kavi i čaju također su imali veću vjerojatnost da će razviti depresiju, prema studiji.
Postoji i poveznica s demencijom.
Ako više od 20 posto dnevnih kalorija neke osobe dolazi iz industrijski prerađene hrane, rizik od kognitivnog pada raste na oko 28 posto, prema studiji iz 2022.
Za prehranu od 2000 kalorija dnevno, to bi bilo 400 kalorija: za usporedbu, mala narudžba krumpirića i obični cheeseburger iz McDonald'sa zajedno sadrže ukupno 530 kalorija.
"Također postoji veza između ultra-prerađene hrane i poremećaja crijevnog mikrobioma", rekao je Chan.
"To je važan potencijalni mehanizam koji povezuje ultraprerađenu hranu s depresijom budući da se pojavljuju dokazi da su mikrobi u crijevima povezani s raspoloženjem kroz njihovu ulogu u metaboliziranju i proizvodnji proteina koji djeluju u mozgu".
Studija, objavljena u srijedu u časopisu JAMA Network Open, ispitala je prehranu gotovo 32.000 sredovječnih žena koje su bile dio Nurses' Health Study II, dugotrajnog praćenja zdravlja žena. Istraživanje nije uključivalo niti jednog muškarca, pa se rezultati ne mogu generalizirati.
David Katz, specijalist preventivne medicine koji nije bio uključen u studiju, kazao kako se ne može isključiti mogućnost da depresija uzrokuje povećani unos UPF-ova, a ne obrnuto, što istraživanje nije utvrđivalo.
Također je moguće da depresija i veći unos takvih namirnica "hrane jedni druge", rekao je Katz.
Također je teško razdvojiti utjecaj prehrane na rizik od depresije od drugih poznatih čimbenika rizika, kao što je obiteljska povijest depresije, visoka razina stresa i nedostatak društvene potpore, kaže dr. Paul Keedwell, psihijatar konzultant i član Kraljevskog koledža psihijatara koji nije bio uključen u studiju.
Znanstvenici su kontrolirali brojne druge potencijalne uzroke depresije, kao što su dob, indeks tjelesne mase (BMI), ukupni unos kalorija, hormonska terapija u menopauzi, uporaba alkohola, trajanje sna, bol i druge bolesti, poput dijabetesa i hipertenzije.