Iz Ministarstva zdravstva kažu kako je riječ o složenom pravnom postupku koji kreće na samu Novu godinu. Sljedeći korak je 1. travnja, kada će Vlada te jedinice područne samouprave odnosno Grad Zagreb imenovati članove upravnog vijeća općih bolnica, a osam dana je rok imenovanja v. d. ravnatelja bolnica koje su postale državne.
Do 1. srpnja postavljen je rok za usklađivanje statuta općih bolnica čija su osnivačka prava prenesena na državu.
''Sam prijenos vlasništva zapravo je pravni posao i na početku se zapravo ne očekuju neke promjene. Ja bih ovo nazvao hrabrim potezom ministra Vilija Beroša, jer će sada odgovornost za sve bolnice biti na njemu. Od listi čekanja, financija, javne nabave...'', kaže Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu.
Cilj ove reforme, kaže Jurković, među ostalim je, naravno, smanjenje dugova koji su sada u omjeru dvije trećine dugova su opće, a trećina državne bolnice.
''Prema tome, kada se uzme u obzir da je trenutno sedam državnih bolnica, ali su one najveće, dug je relativno sličan. Tako da se očito treba poraditi sustavno na tome, jer nije situacija da su državne bolnice bez dugova pa da će se samo preuzeti model poslovanja'', kaže Jurković.
Osim promjene s pravne strane prijenosa vlasništva, promjene će se odraziti i u organizacijskom djelu.
Standardizirano poslovanje bolnica, smatraju u ministarstvu, doprinijet će poboljšanju financijskog poslovanja, nabavi medicinskih uređaja i lijekova te boljim upravljanjem ljudskim resursima.
Organizacijskim promjenama pokušat će se postići standardizacija u pružanju bolničke zdravstvene zaštite, na dobrobit zaposlenih, a posebice pacijenata, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivana Krnić.