Hrvatski znanstvenici predložili bio-cjepiva za oporavak usjeva nakon poplava

Rezultati istraživanje u sklopu projekta PERSPIRE, koje je predstavio projektni tim na Institutu Ruđer Bošković (IRB), pokazali su da dugotrajne poplave mijenjaju strukturu i aktivnosti mikrobne zajednice te utječu na rast i prirast biljaka. Stoga su znanstvenici predstavili potencijalne bakterijske sojeve koje su identificirali za buduće korištenje kao bio-cjepiva za oporavak usjeva nakon poplava, te prijedlog mjera za pomoć poljoprivrednicima u borbi protiv klimatskih promjena. Projekt PERSPIRE je financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a unutar poziva 'Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskih promjena'.
Ravnatelj IRB-a dr. sc. David M. Smith čestitao je projektnom timu, posebno voditeljici projekta dr. sc. Ines Sviličić Petrić, na uspješnom završetku projekta te zahvalio partnerima Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Odjelu za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te Ministarstvu poljoprivrede na podršci u realizaciji ovog projekta.
"Institut je nositelj projekta PERSPIRE, a partner je na još osam projekata financiranih u sklopu ovog poziva ukupne ugovorene vrijednosti preko milijun eura. Ovakvi projekti potvrđuju predanost znanstvenika IRB-a izvrsnoj znanosti te doprinose pozicioniranju IRB-a kao partnera u odgovoru na neke od ključnih problema današnjice, poput klimatskih promjena, te u razvoju novih metodologija i smjernica za dobrobit gospodarstva, u ovom slučaju poljoprivrede", rekao je Smith. "Projektni rezultati ne samo da doprinose znanstvenim saznanjima, već pružaju praktične smjernice zaštite našeg okoliša i održive poljoprivrede", zaključio je ravnatelj. 
U svojem izlaganju, koordinatorica projekta dr. sc. Ines Sviličić Petrić osvrnula se na podatke Europske agencije za okoliš, prema kojima je Hrvatska jedna od tri zemlje EU-a s najvećim udjelom šteta od ekstremnih klimatskih događaja u odnosu na BDP, pri čemu je kao 'ranjiv' definiran upravo poljoprivredni sektor, koji trpi neke od najvećih šteta ovakvih pojava. Smatra se da su upravo klimatske promjene uzrokovale promjene u režimu padalina što, između ostaloga, uključuje i sve češću pojavu obilnih kiša koje dovode do bujičnih poplava. Velika količina kiše koja na poljoprivredne površine padne u kratkome roku, često nakon dužih suša, može dovesti do poplava na ovim površinama, koje mogu direktno utjecati na uzgoj hrane, neposredno djelujući na promjene u funkcioniranju i strukturi mikroorganizama u tlu te na promjene u fiziologiji i morfologiji biljke.
U skladu s time, na projektu PERSPIRE okupio se multidisciplinarni tim znanstvenika s IRB-a, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta J. J. Strossmayer iz Osijeka kako bi istražili kako poplave, kao posljedice ekstremnih oborina, djeluje na zdravlje ekosustava tla, odnosno na pozitivnu interakciju koja se evolucijski razvila između mikroorganizama u tlu te biljke domaćina.
"Rezultati projekta su pokazali da dugotrajne i ekstremne poplave dovode do naglih ponavljajućih aktivnosti u tlu koje uzrokuju promjene na razini strukture i aktivnosti ukupne mikrobne zajednice, bilo da je riječ o bakterijskoj zajednici ili zajednici gljiva, ali i na razini korisnih mikroorganizama koje biljci trebaju kako bi ostvarila uspješan prirast i rast. Također, naši rezultati pokazali su da ove promjene utječu na morfologiju i na fiziologiju same biljke", objašnjava dr. sc. Sviličić Petrić. Stoga je jedan od ciljeva istraživanja ovog multidiciplinarskog tima znanstvenika bio detektirati i karakterizirati mikroorganizme koji obavljaju svoje funkcije u tlu unatoč ovakvim okolišnim uvjetima, koje su uzrokovale dugotrajne poplave, a kako bih ih se potencijalno u budućnosti iskoristilo kao bio-cjepivo za oporavak i pomoć kulturama nakon poplavnih incidenata. 
"Predložili smo jedanaest različitih sojeva bakterija koji imaju potencijal za razvoj bio-cjepiva za biljke u budućnosti. U daljnjim istraživanjima ovi se sojevi moraju testirati kao pojedinačne ili kao mješovite kulture kako bi mogli utvrditi koje specifične kulture je potrebno dodati u tlo kako bi pomogli biljci u određenom stadiju njezinog razvoja", navodi dr. Sviličić Petrić. Na temelju svih mjerenja i ispitivanja, istraživači su izradili prijedlog mjera kako bi pomogli poljoprivrednicima u područjima pogođenim klimatskim promjenama, kao konačnim korisnicima mjera, u borbi protiv klimatskih promjena.