"Brojna istraživanja u svijetu i Hrvatskoj ukazuju na porast rizika za mentalno zdravlje, osobito u adolescentnoj dobi, ali to se sve više spušta u nižu dob. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) jedan od sedam adolescenata u dobi od 10 do 19 godina ima neke teškoće mentalnog zdravlja, a u Hrvatskoj je to više od 11 posto", kazala je ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin na prošlotjednom okruglom stolu o utjecaju mobilnih uređaja na mentalno zdravlje djece u Splitu.
Zdravstvena slika školske djece i mladih pokazala je da više od 49 tisuća djevojčica i dječaka u Hrvatskoj ima neki mentalni poremećaja kao i da je veća učestalost kod dječaka nego djevojčica. Zbog sve veće uporabe mobitela, ne samo kod djece već i kod roditelja, nužno je jačati svijest o tome koliko je važno da se mobiteli ne koriste u kućnoj i obiteljskoj atmosferi, a ponajmanje u školi, kazala je Karin.
Psihijatar Željko Ključević upozorio je na korištenje mobitela tijekom školske nastave i velikog odmora. Djeca su manje fokusirana na nastavni proces, izostaje socijalizacija, dolazi do cyberbullynga, anksioznosti, poremećaja hranjenja, javlja se iskrivljena slika o sebi a tu je i neovlašteno fotografiranje učitelja. Dostupne su društvene mreže i neprimjereni sadržaji, pa se javlja se nasilje, samoozljeđivanje i slično.
Opasnost digitalne demencije
Naročito treba, kaže, Ključević, zabrinjavati pojava digitalne demencije. Riječ je nizu simptoma i znakova koji utječu na smanjenje kognitivne funkcije i slični su onima u demenciji, a javljaju se uslijed pretjeranog i neadekvatnog korištenja digitalnih tehnologija poput mobitela, tableta i računala.
Prema podacima Plavog telefona, djeca pomoću svojih mobitela snimaju doslovno sve, pa i ono što ne bi smjeli a snimke često koriste za izrugivanje svojih prijatelja i školskih kolega, te za objavu na društvenim mrežama. Također, za 50 posto je poraslo pretraživanje podataka o suicidu i samoozljeđivanju kod djece i adolescenata.
"Treba vratiti interes društva za prevenciju, razvijati mrežu suradnje među institucijama, udrugama i pojedincima, usvojiti i primijeniti primjere dobre prakse, te da roditelji uz obrazovni sustav imaju ključnu ulogu,", drži Ključević.
S problematikom korištenja mobitela kod djece već se deset godina bavi pedagoginja u Osnovnoj školi Lokve-Gripe Agnes Jelačić koja navodi da 40 posto učenika sedmih i osmih razreda ide spavati nakon 23 sata jer vrijeme provode na mobitelima, zbog čega ujutro na nastavu dolaze pospani.
"Dijete koje uči s mobitelom, pa mu stalno stižu poruke, ne može biti koncentrirano na učenje niti može održati fokusiranost. To su faktori koji utječu na njihovu uspješnost i učenje. Ne možemo reći da je to kod svih niti su sva djeca ovisna o mobitelu, ali primjećujemo da ih je sve više koji imaju strah da će mobitel izgubiti i završiti u kazni a to je ono što zabrinjava", rekla je Jelačić.