“Željeli bismo dati novi poticaj našim odnosima. Imamo puno toga zajedničkog, podržavamo multilateralni pristup, podržavamo međunarodni poredak temeljen na pravilima", izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel prije početka samita.
Sastankom na vrhu 27 država članica EU-a i 33 države CELAC-a supredsjedat će predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i premijer karipske zemlje Sveti Vincent i Grenadini Ralph Gonsalves u svojstvu privremenog predsjednika CELAC-a.
Hrvatsku na sastanku predstavlja premijer Andrej Plenković.
Na trećem samitu EU-CELAC i prvom nakon 2015. godine raspravljat će se o trgovinskoj suradnji, sporazumu EU-a i Mercosura i ratu u Ukrajini.
Michel i Gonsalves rekli su u svojim izjavama da žele pojačati suradnju u borbi protiv klimatskih promjena i da je potrebna reforma međunarodnog financijskog sustava.
Diplomati dviju strana zadnjih tjedana pokušavaju uskladiti tekst zajedničke izjave, koja još nije usklađena. Između ostaloga, ne mogu se dogovoriti oko ruske agresije na Ukrajinu. Neke latinoameričke zemlje odbijaju osuditi Rusiju za agresiju na Ukrajinu, dok EU traži snažnu osudu.
Tako je, prema diplomatskim izvorima, rečenica “o najsnažnijoj mogućoj osudi ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine”, zamijenjene drugom, posve razblaženom, u kojoj se “izražava zabrinutost zbog rata”.
Brazil, najveća država CELAC-a, odbila je naoružavati Ukrajinu i uvesti sankcije protiv Rusije. Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je ipak osudio rusku invaziju na Ukrajinu, podigao je dosta prašine svojim izjavama da obje strane dijele odgovornost za sukob. Kuba i Venezuela i dalje su vjerni saveznici Rusije.
Charles Michel je izrazio zadovoljstvo što je većina članica CELAC-a podržala rezoluciju u Općoj skupštini UN-a u kojoj se osuđuje ruska agresija. Premijer Gonsalves, koji predsjedava CELAC-om, rekao je da se stajališta članica organizacije o ratu u Ukrajini razlikuju i da je stoga potrebno doći do svima prihvatljivog teksta.
Jedan dio članica CELAC-a traži da se u završnoj deklaraciji spomene “kolonijalna prošlost” i pitanje reparacija u vezi s postupanjem prema robovima.
Jedna od najvažnijih tema samita bit će trgovinski odnosi. Iako su EU i južnoamerički trgovinski blok Mercosur, koji uključuje Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj u lipnju 2019. nakon dva desetljeća pregovora postigli politički dogovor o sporazumu, cijela stvar je ostala na tome. U Europskoj uniji postoji zabrinutost, posebice u pogledu zaštite okoliša u zemljama Mercosura, posebice u amazonskoj prašumi. Europska komisija pripremila je dodatak koji bi u sporazum o slobodnoj trgovini uključio dodatne odredbe vezane uz klimu, okoliš i ljudska prava, no s time se ne slažu članice Mercosura.
Argentina, Bolivija i Čile imaju oko 56 posto svjetskih rezervi litija, koji je neophodan za proizvodnju baterija za električne automobile.
Južnoameričke zemlje izvoze mineralne sirovine u Kinu odakle onda uvoze gotove proizvode, ali kada EU predlaže partnerstvo u proizvodnji litija za baterije, iz nekih zemalja čuju se optužbe za “neokolonijalizam”.
Ovim samitom dvije regije žele postaviti svoje odnose na višu razinu. Između ostaloga, sastanci na vrhu bi se trebali održavati redovitije, a između njih kontakti bi se održavali na nižim razinama.
Komisija je u lipnju svojoj strategiji za jačanje partnerskih odnosa s latinoameričkim i karipskim zemljama predložila uspostavu trajnog koordinacijskog mehanizma između dvije regije.
CELAC je regionalni blok osnovan 2010. koji okuplja 33 latinoameričke i karipske države. Cilj mu je udruživanje tih država radi jačanja političkog dijaloga te socijalne i kulturne integracije te regije, poboljšanja kvalitete života i poticanja gospodarskog rasta u regiji te unapređenja dobrobiti svih osoba koje u njoj žive. U te 33 zemlje živi oko 600 milijuna stanovnika. EU i CELAC imaju zajedno preko milijardu stanovnika, što je 14 posto svjetske populacije, a na njih otpada 21 posto globalnog BDP-a.
Zemlje CELAC-a imaju jedinstven potencijal u pogledu bioraznolikosti, prirodnih resursa, održive obnovljive energije, poljoprivredne proizvodnje i strateških kritičnih sirovina. U njoj se nalazi 50 posto bioraznolikosti planeta koja je ključna za njegovu ekološku ravnotežu, posebno u Amazoniji. CELAC ima najveći udio obnovljivih izvora energije u svijetu koji je 2021. iznosio 61 posto.
Vrijednost trgovine između EU-a i CELAC-a dosegnula je prošle godine iznos od 369 milijardi eura. EU ima sporazume s 27 od 33 članice CELAC-a, ali neke od najvećih zemalja nisu među njima.