Na kraju prošle godine ukupno su 21 kreditna institucija i dvije institucije za elektronički novac u RH izdavale platne kartice, navodi se dalje u novoj HNB-ovoj publikaciji Platne kartice i kartične transakcije – 2022.
Iz HNB-a navode i da na domaćem kartičnom tržištu posljednjih godina dolazi do promjena zasnovanih na tehnologijama koje utječu i na načine plaćanja. Tako su pojedini načini plaćanja danas neprepoznatljivi u odnosu na prevladavajuće načine plaćanja otprije deset godina, pa se primjerice dodaju kartice u različite digitalne novčanike kojima se plaća robu i usluge, koriste se aplikacije koje omogućuju podjelu troškova pri plaćanju, rabe se pametni satove za iniciranje plaćanja i sl.
Sve češće se platna kartica upotrebljava i za kupovinu preko interneta, ističu u HNB-u, pa se tako u posljednje tri godine i ukupan broj transakcija kupnje robe i usluga platnim karticama preko interneta ili mobilnog telefona povećao za 30 posto, a vrijednost čak za 48 posto, na 7,25 milijardi kuna.
Također, kao posljedica kontinuiranog rasta kartičnih plaćanja i sve brojnijih inovativnih metoda plaćanja koje se zasnivaju na kartičnim tehnologijama, u nekoliko posljednjih godina primijećen je trend laganog, ali konstantnog porasta udjela broja transakcija plaćenih platnim karticama u odnosu na broj transakcija plaćenih gotovim novcem.
Međutim, kada govorimo o omjerima plaćanja karticom i gotovinom u proteklom razdoblju, otprilike svaki četvrti fiskalizirani račun plaćen je karticom, dok su ostala tri računa plaćena gotovinom. Ipak, potrošači u RH sve češće odabiru platnu karticu kao sredstvo plaćanja računa (posebno računa s većim iznosima) te bi udio računa plaćenih karticom uskoro mogao biti veći od jedne trećine, naglašavaju iz HNB-a.