Najnovije istraživanje provedeno je u razdoblju od studenog 2022. do travnja ove godine, pri čemu se na službenim mrežnim stranicama jedinica promatrala pravovremenost objave pet ključnih proračunskih dokumenata - izvještaja o godišnjem izvršenju proračuna za 2021. godinu, izvještaja o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2022. godinu, prijedlog proračuna za 2023., izglasani proračun za 2023. i proračun za građane za ovu godinu.
Razina transparentnosti se kretala od nule, za nijedan objavljen dokument, do pet, za objavljene sve dokumente.
Rezultati devetog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih i regionalnih jedinica, predstavljeni u Kući Europe, donijeli su prosječnu ocjenu 4,63, dokje primjerice za 2022. za sve lokalne jedinice u Hrvatskoj iznosila 4,46, a za 2015. godinu, kada je objavljeno prvo istraživanje, tek 1,75.
Voditeljica istraživanja Mihaela Bronić istaknula je da je cilj istraživanja koja su se provodila devet godina bio potaknuti javnost i lokalne jedinice da razmišljaju o transparentnosti proračuna te da se pravovremeno objavljuju proračunski dokumenti.
"Sada kada skoro svi objavljuju svih pet dokumenata, to više nema smisla s postojećom metodologijom pratiti", izjavila je Bronić. No, s obzirom da i dalje postoje jedinice koje nisu objavile sve dokumente, nada se da će se proračunska transparentnost nastaviti poboljšavati.
Prema istraživanju za 2023., županije su ostvarile prosječnu ocjenu 4,95, gradovi 4,83 a općine 4,55. Pritom, 95 posto županija, 85 posto gradova i 72 posto općina objavilo je svih pet dokumenata.
Tako, u odnosu na prethodni ciklus, 24 posto jedinica objavilo je više dokumenata, 65 posto jednak broj, a 11 posto manje dokumenata.
Istraživanjem je utvrđeno i da u ovom ciklusu jedna općina (Jelsa) nije objavila niti jedan ključni dokument, dok je osam općina (Čeminac, Donji Kukuruzari, Karlobag, Novi Golubovec, Pojezerje, Sućuraj, Šestanovac i Vrbje), objavilo samo jedan proračunski dokument.
"Razmotriti sankcije za neobjavljivanje"
Rezultate je prezentirala Simona Prijaković iz IJF-a, koja je istaknula da, unatoč kontinuiranom poboljšanju prosječne proračunske transparentnosti, zabrinjava što se još uvijek mnoge lokalne jedinice, njih 20 posto, ne pridržavaju zakona o proračunu i ne objavljuju četiri obavezna proračunska dokumenta. Tu se nameće pitanje mogućih sankcija za neobjavljivanje, smatra.
Istaknula da je proračunska transparentnost lokalnih jedinica neophodna kao osnovni preduvjet za konstruktivnu participaciju građana, kao i kvalitetne analize i komentare u proračunskom procesu od strane cjelokupne javnosti.
"Proračunska transparentnost nije sama sebi svrha - ključna je participacija građana", poručila je Prijaković.
Navela je i da proračunska transparentnost dovodi i do veće odgovornosti lokalnih jedinica, kao i efektivnijem i efikasnijem prikupljanju i raspodjeli sredstava, pri čemu je iznijela podatak da su u 2021. godini općine, gradovi i županije ukupno potrošili oko 50 milijardi kuna, što čini četvrtinu rashoda opće države.
U transparentnosti napravljen velik iskorak, no postoji prostor za poboljšanje
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina izjavio je da ocjene koje su bolje iz godine u godinu ohrabruju, dok je glavna državna rizničarka Danijela Stepić rekla da Ministarstvo financija koristi relevantna istraživanja poput IJF-ovih kako bi vidjeli kako se provode propisi, pa tako i u smislu koje jedinice iz određenih razloga ne ispunjavaju svoje obaveze.
Također, istraživanja su i izvor informacija za utvrđivanje načina kako oblikovati zakonsku regulativu, kako bi transparentnost bila sve veća, izjavila je Stepić. U transparentnosti jedinica je napravljen velik iskorak, no uvijek postoji prostor za poboljšanje, ustvrdila je.
Jedan od predstavnika lokalnih i regionalnih jedinica koji je nazočio predstavljanju je bio i župan Bjelovarsko-bilogorske županije Marko Marušić, koji je istaknuo da je ta županija prva u Hrvatskoj koja je javnosti otvorila svoje financije.
Naime, od siječnja prošle godine sva plaćanja iz županijskog proračuna su vidljiva na aplikaciji, a mogućnost pretrage za građane i ostale zainteresirane moguća je unazad četiri godine.