Od ukupno odbačene hrane u Hrvatskoj 76 posto dolazi iz kućanstava, a 24 posto iz poslovnog sektora, rečeno je.
Građani Hrvatske, kako je navedeno, godišnje bace 129.616 tona jestive hrane, a baci se i 86.726 tona nejestivog dijela.
Poslovni sektor godišnje izgubi 50.723 tona jestive hrane i 19.311 koji je nejestivi dio.
"Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava", istaknuto je.
Stoga je nužno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom.
Pročelnica gradskog Ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Ana Pavičić-Kaselj je kazala kako se prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane prednost daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane, uz minimalno stvaranje viškova.
Ravnatelj Uprave za stočarstvo u kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede Zdravko Barać je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede početkom godine sklopilo dobrovoljne sporazume za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane sa različitim skupinama dionika kojima potiče njihovu međusobnu suradnju i dijalog, razmjenu iskustva te definiranje zajedničkih ciljeva i aktivnosti.
Sporazum je, kako je kazao, potpisalo 44 dionika, a isti je otvoren za pristupanje novim potpisnicima.
Cilj sporazuma je doprinosa u ostvarenju smanjenja otpada od hrane u RH za 30 posto do 2028., rekao je Barać.
"U Hrvatskoj se godišnje baci više od 286 tisuća tona hrane, a iako smo na razini EU među zemljama s najmanjom količinom otpada od hrane po stanovniku, nastavljamo daljnje iskorake provedbom mjera i aktivnosti sadržanih u novom Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane do 2028., kojeg je usvojila Vlada i za koji je osigurano 5,7 milijuna eura, kao i s provedbom reformske mjere 'Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u RH' iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost", kazao je Barać.
Naveo je kako su u sklopu spomenute reformske mjere NPOO-a, ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, do sada potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 1,9 milijuna eura, za 41 posrednika u lancu doniranja hrane i za devet banki hrane.
Planirano je da će banke hrane započeti s radom najkasnije početkom 2024. godine te preuzeti ulogu koordinatora u doniranju hrane u svojoj županiji.
Kako bi se olakšalo doniranje hrane unaprijeđen je zakonodavni okvir za doniranje hrane, izrađen vodič za doniranje, a uspostavljen je i IT sustav koji je do danas spasio 700 tona hrane, a broji 322 donatorska i 109 posredničkih profila.