„Škrlet je naša prednost i potencijal za razvoj vinarstva, vinogradarstva i turizma. Zajedno s proizvođačima i udrugama sustavno radimo na brendiranju i prepoznatljivosti te unapređenju proizvodnje", rekao je Javor Bojan Leš, gradonačelnik Ivanić-Grada.
S obzirom da proizvodnja vina potiče otvaranje vinarija, kušaonica i obiteljskih gospodarstava (OPG) te razvija ruralni prostor, gospodarstvo i turizam, važno je raditi na očuvanju ove autohtone sorte, dodao je.
„Škrletovo održavamo od 2017., u početku su to bile radionice i stručni skupovi, a ove godine smo vratili otvoreni format s izlagačima. Predstavlja se desetak vinara s područja Kutine, Popovače i Ivanić-Grada. Sommelier Tomislav Popović održava radionicu o škrletu, a za sladokusce tu je i poslastica - čokoladne praline punjene škrletom“, rekla je Ana Gašparović, direktorica Turističke zajednice Ivanić-Grada.
Zahvaljujući trudu vinara i ulaganjem u proizvodnju škrleti su danas priznata autohtona sorta, a kod moslavačkih vinara vidljiv je trend prelaska na ekološke i organske načine proizvodnje.
Na ovogodišnjem Škrletovu predstavili su se vinari: Romić, Voštinić-Klasnić, Rukavina, Kezele, Florijanović, Mikša, Miklaužić i Lagena.
"Osim kušanja, na dvije radionice moglo se saznati više o samoj sorti i naučiti ponešto o njenoj poziciji u gastronomskom smislu. Iako je brendiranje dugotrajan proces, u deset godina od kada smo krenuli do danas, dogodila se velika promjena. Puno više ljudi prepoznaje i konzumira škrlet, te ga više restorana ima u svojoj ponudi u vinskim kartama, ne samo u Zagrebu i okolici nego i u morskim destinacijama“, rekao je Janko Kezele, predsjednik Udruge Škrlet Moslavina.
Škrlet bijeli, poznat i pod nazivima ovnek žuti ili ovnek slatki, autohtona je sorta vina koja se dominantno uzgaja u vinskoj podregiji Moslavina. Naziv Škrlet vjerojatno dolazi od crvenkaste boje bobice u zriobi, a koja se u starijoj stručnoj literaturi često rabila za opis boje plodova.
Trenutno je u Hrvatskoj blizu 70 ha vinograda pod Škrletom.