DZS je u ponedjeljak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom ovogodišnjem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To je sporiji rast nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 3,5 posto, no to je već deveti kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.
"U skladu s našim očekivanjima, gospodarstvo Hrvatske nastavilo je s usporavanjem godišnjih stopa rasta u prvom tromjesečju 2023., iako je taj rast bio snažniji od naših očekivanja", istaknuli su analitičari Raiffeisenbank Austrie u svom osvrtu na najnvije podatke DZS-a o BDP-u. U RBA su procjenjivali stopu rasta BDP-a na godišnjoj razini od 1,7 posto za prvo tromjesečje.
Rast BDP-a u prvom tromjesečju zahvaljuje se rastu gotovo svih sastavnica BDP-a, posebice bruto investicija u fiksni kapital i izvoza roba i usluga.
Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 1,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, nešto brže u odnosu na 1,3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 4,8 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego u prethodnom tromjesečju, kada je taj rast bio 14,2 posto. Pritom je izvoz roba porastao 1,5 posto, a usluga 9,1 posto.
Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 0,8 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu porastao za 14,6 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 1,5, dok je uvoz usluga porastao za 3,5 posto.
"I u prvom tromjesečju godišnji rast bio je široko rasprostranjen s realnim rastom svih sastavnica BDP-a, izuzev uvoza roba i usluga, gdje je zabilježena blaga godišnja stopa pada od 0,8 posto kao rezultat pada uvoza roba za 1,5 posto, dok je uvoz usluga bio viši za 3,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. S druge strane, nastavljen je rast izvoza roba i usluga, što je značajno sporija dinamika u odnosu na zadnje tromjesečje 2022., kao posljedica i visoke baze. Ipak, rast izvoza usluga za 9,1 posto godišnje ohrabruje naša očekivanja o još jednoj iznimno uspješnoj turističkoj sezoni. Posljedično, doprinos neto inozemne potražnje u prvom je tromjesečju bio pozitivan", navode iz RBA.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, u proteklom tromjesečju za 3,9 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 9,6 posto. Nastavak rasta tih investicija peto tromjesečje za redom sigurno je i rezultat uspješnijeg korištenja EU novca, napominju iz RBA.
Porasla je i državna potrošnja, za 2,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 7,6 posto.
Rast brži od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u prvom tromjesečju poraslo 2,6 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,4 posto.
Rast domaćeg gospodarstva brži je u odnosu na prosjek u EU.
Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo 0,2 posto na kvartalnoj te 1,2 posto na godišnjoj razini.
Promatrano usporedno s zemljama u okruženju, Hrvatska je u prvom tromjesečju u odnosu na tromjesečje ranije uz Poljsku (rast BDPa za 3,9 posto) predvodnik rasta. U ostalim zemljama u okruženju rast je bio umjereniji, BDP Slovenije porastao je za 0,6 posto, Bugarske 0,4, Slovačke 0,2, Češke i Rumunjske za 0,1 posto, dok je Mađarska zabilježila tromjesečni pad gospodarstva za 0,2 posto, navode iz RBA.
"Prognoza rasta BDP-a za 2023. izložena je pozitivnim rizicima. Naime, okruženje se pokazalo otpornijim, euro područje je za sada izbjeglo recesiju, investicije tek očekuje snažniji zamašnjak uslijed povlačenja europskih sredstava, a ostajemo vrlo optimistični glede ovogodišnjih turističkih rezultata. Uz to, snažno tržište rada i rast plaća umanjuje negativne učinke još uvijek razmjerno jake inflacije", ocjenjuju analitičari RBA.