Teatar je osnovan u dotadašnjoj zgradi Malog kazališta, koje je dotad bilo područna pozornica HNK, a tu su bila kasnije velika imena hrvatskog kazališta - glumci Nela Eržišnik, Drago Krča, Pero Kvrgić, Sven Lasta, Josip Marotti, Mia Oremović, Mladen Šerment, Duka Tadić, Vjera Žagar te redatelji Kosta Spaić, Mladen Škiljan.
Kazalište je tada nazvano Zagrebačko dramsko kazalište, da bi 1970. bilo preimenovano u Dramsko kazalište "Gavella", kojem je kasnije dodan pridjev "gradsko", podsjećaju iz kazališta u povodu obljetnice.
"Neimenovani duhovni vođa pokreta bio je dr. Branko Gavella, a tu su bili i književnici Mirko Božić, Marijan Matković, Joža Horvat, Petar Šegedin i dr., kao i likovni umjetnici Edo Murtić, Kamilo Tompa i Božidar Rašica".
Za prvoga ravnatelja bio je postavljen Pero Budak.
Zbog adaptacije zgrade, kazalište je prve predstave "U logoru" i "Golgota" Miroslava Krleže izvelo na gostovanju u Subotici, u ožujku 1954. godine.
Novoadaptirana zgrada otvorena je u studenom 1954. izvedbom "Golgote" u Gavellinoj režiji.
Kroz svoju povijest kazalište je njegovalo repertoarnu zastupljenost suvremenih, mladih autora, ali i klasika, kao i baštinski repertoar i svjetsku literaturu.
Ove se godine očekuje otvaranje nove, male dvorane, kao i ponovni povratak na veliku scenu koja se, nakon trogodišnje obnove od potresa uskoro približava kraju.
Tijekom trogodišnje obnove kazalište se okrenulo koprodukcijama te na taj način zadržalo vitalnost i u vremenu kada ansambl nije imao vlastitu scenu.
"Pored svega dobrog i lošeg što se dogodilo, najznačajnijom i najvrjednijom doima se činjenica da je kazalište i nakon više od pola stoljeća, još uvijek tu, nastojeći ne zaboraviti, kako je podučavao doktor Branko Gavella, temeljno uvjerenje - umjetnički optimizam", poručili su iz kazališta u povodu 70. obljetnice postojanja.