Kovačević je naglasio da su glavni razlozi rasta vanjskotrgovinskog deficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda snažan oporavak turizma, klimatske promjene i njihove posljedice, ponajprije suša te da je ključni problem kronični deficit u proizvodnji mesa, mlijeka, voća i povrća.
Nedovoljni fizički obujam poljoprivredne proizvodnje pokazao se posebno problematičnim u kriznim vremenima, jer nismo mogli amortizirati snažne cjenovne udare i uvezenu inflaciju, rekao je .
To je po njegovim riječima najviše pogodilo siromašnija domaćinstva koja za hranu izdvajaju više od 30 posto kućnog proračuna, pa su više posezala za uvoznim proizvodima, proizvodima manje kvalitete i nutritivno manje vrijednima.
Kovačević je rekao da moramo provoditi strukturne promjene u poljoprivredi, povećavati produktivnost i fizički obujam poljoprivredne proizvodnje, ponajprije učinkovitim usmjeravanjem politike potpore te jačati preradu i prehrambenu industriju.
Naveo je da u prerađivačkoj industriji prehrambena industrija zapošljava najviše radnika, ima najveći promet i najveći udjel u bruto dodanoj vrijednosti te multiplikacijski učinak na druge djelatnosti pa je to strateška industrija.
U zadnjih deset godina proizvodnja prehrambenih proizvoda povećana je za 24 posto, a pića za šest posto, kazao je naglasivši da vrhunski domaći brendovi ravnopravno konkuriraju na tržištima EU-a.
Ocijenio je da je prehrambena industrija sada izložena brojnim izazovima, od konkurencije, energetske krize do sve rigoroznijih europskih standarda sigurnosti hrane. S druge strane imamo ambiciozan 'zeleni plan' i strategiju 'od polja do stola' koji donosi brojne promjene pravila u području sigurnosti hrane, od marketinških standarda, uređenja tržišta, biljnoga zdravstva, dobrobiti i zdravlja životinja te zaštite okoliša, posebice u vezi ambalaže.
Te promjene traže prilagodbe i investicije, rekao je Dragičević naglasivši da moramo više ulagati u istraživanje, razvoj, inovacije i digitalizaciju.
Glavni državni inspektor Andrija Mikulić rekao je da je u 2022. veterinarska inspekcija zbog povećanog broja novih subjekata u poslovanju s hranom te prijava potrošača, provela više od 15 tisuća kontrola, dok je prethodnih godina kontrola bilo do 13.600.
Veterinarska inspekcija uzorkovala je lani 4300 uzoraka te je poduzimala mjere opoziva i povlačenja hrane s tržišta, a sanitarna je uzorkovala više od dvije tisuće uzoraka, na mikrobiološke parametre ispitano je 800 uzoraka, a četiri uzorka ocijenjena su zdravstveno neispravnima.
Na kemijske parametre sigurnosti hrane ispitano je oko 1300 uzoraka, a 33 su ocijenjena zdravstveno neispravnima.
U području sigurnosti hrane provedeno je 7500 inspekcijskih nadzora te je prekontrolirano više od 4440 objekata koji posluju s hranom, a nesukladnosti su utvrđene kod 18 posto nadziranih objekata.
Mikulić je naglasio da je Državni inspektorat kroz RASFF sustav u 2021. opozvao 118 proizvoda, u 2022. ih je opozvano 117, a ove godine 32 proizvoda.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić rekao je da su naši potrošači, prema nedavnom istraživanju, iznadprosječno informirani u odnosu na one u zemljama EU.
Na 16. konferenciji o sigurnosti hrane, koju organizira HGK, raspravlja se o novostima u zakonodavstvu, kontrolama veterinarske i sanitarne inspekcije, ulozi veterinara, novostima u organizaciji Nacionalnog RASFF sustava i Plana upravljanja krizom u području hrane i drugim temama.