Cilj je projekta bio uspostaviti znanstveno praćenje učinaka pandemije i potresa na sustav odgoja i obrazovanja, djecu i mlade u Hrvatskoj, a proveden je u 167 škola, uz sudjelovanje 12.744 učenika.
Istraživanje je pokazalo da mladi prijateljima u potpunosti vjeruju 22,8 posto, susjedima 6,8 posto, a svega 5,5 posto učenicima iz razreda.
Utvrđeno je da je većina mladih zadovoljna odnosima s roditeljima, ali da djevojke izražavaju niži stupanj zadovoljstva. Njih 72,8 posto vjeruje svojim roditeljima, no djevojke manje od dječaka.
Naime, 9,4 posto sedamnaestogodišnjakinja nezadovoljno je odnosom s roditeljima, dok njih 18,2 posto odgovara da niti je zadovoljno, niti nezadovoljno.
"Cilj nam je pojačati glasove mladih vezano uz obiteljske odnose temeljem znanstvenog istraživanja provedenog na velikim uzorcima", objavio je Institut.
IDIZ dodaje da je obitelj primarna zajednica koja im najsnažniji utjecaj na razvoj djece i mladih te da se perspektive mladih rijetko uzimaju u obzir u društvenim raspravama o obiteljskim odnosima i izradi obiteljskih politika.
Ističe da je glas mladih ključan za razumijevanje kvalitete obiteljskih odnosa u Hrvatskoj.
Podaci istraživanja prikupljeni su u okviru znanstveno-istraživačkog projekta koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
Učenici srednjih škola kazali su da je covid imao negativan utjecaj na njihov odnos s roditeljima, dok je kod učenika osnovnih škola utjecao pozitivno.
Mladi iz obje skupine većinom tvrde da korištenje digitalnih tehnologija nema utjecaj na kvalitetu njihova odnosa s članovima obitelji.
O negativnom utjecaju digitalnih tehnologija najviše su se izjasnile sedamnaestogodišnjakinje kojih četvrtina smatra da to utječe na kvalitetu njihova odnosa s članovima obitelji